Vegetarijanski izvori proteina: Kako postići prehranu bogatu proteinima bez mesa
Uravnotežena prehrana moguća je i bez mesa i ribe – osobito ako znate gdje se nalazi biljni protein i kako ga pametno kombinirati. Proteini igraju ključnu ulogu u mnogim procesima u tijelu – i to ne samo za sportaše. U ovom članku pokazat ćemo vam koja vegetarijanska hrana je bogata proteinima, kako najbolje zadovoljiti svoje potrebe za proteinima i koje prednosti donose biljni izvori proteina.

dm-drogerie markt
Vrijeme čitanja 5 min.
•
16.09.2025.

Zašto su proteini važni
Proteini su pravi svestrani pomagači: pomažu u izgradnji mišića, popravljaju stanice, proizvode hormone i jačaju imunološki sustav. Posebno je važno za vegetarijance da redovito konzumiraju visokokvalitetne izvore proteina – jer tijelo ne može pohraniti proteine. Stoga je kontinuirani unos putem prehrane ključan.
Koliko proteina treba unositi dnevno?
Dnevna potreba za proteinima varira ovisno o životnoj fazi i razini aktivnosti: Za zdrave odrasle osobe preporuka je oko 0,8 g proteina po kilogramu tjelesne težine. Osobe koje redovito vježbaju trebale bi, ovisno o intenzitetu, planirati 1,2 do 2,0 g po kilogramu – posebno ako se radi na izgradnji mišića. Trudnice od drugog tromjesečja trebaju oko 1,0 do 1,2 g/kg, dok dojilje čak do 1,5 g/kg. Kod biljne prehrane preporučuje se blago povećanje unosa, jer je biljni protein nešto teže iskoristiv. Ciljano kombiniranje različitih izvora proteina osigurava optimalnu opskrbu.
Najbolji vegetarijanski izvori proteina
Vegetarijanski izvori proteina koji se smatraju pravim proteinima:
Mahunarke
Mahunarke
Leća, slanutak, grah i grašak ne samo da obiluju proteinima (otprilike 7–9 g/100 g), već su bogati i vlaknima te mineralima. Mogu se koristiti na različite načine – npr. u curryjima, salatama ili kao namazi za kruh.
Leća (kuhana)
- Proteini: otprilike 9 g
- Mikronutrijenti: željezo (3,3 mg), magnezij (36 mg), cink (1,3 mg), B vitamini
Slanutak (kuhani)
- Proteini: otprilike 8,4 g
- Mikronutrijenti: željezo (2,9 mg), magnezij (48 mg), kalij (291 mg), folna kiselina (172 µg)
Grah (kuhani)
- Proteini: otprilike 8,9 g
- Mikronutrijenti: željezo (2,1 mg), magnezij (70 mg), kalij (355 mg), folna kiselina (149 µg), vitamin B1 (0,24 mg)
Grašak (kuhani)
- Proteini: otprilike 6,8 g
- Mikronutrijenti: željezo (1,47 mg), kalij (217 mg), magnezij (32 mg), folna kiselina (105 µg), vitamin C (20,1 mg), vitamin K (37 µg), vitamin B1 (0,26 mg)
Orašasti plodovi, koštice i sjemenke
Orašasti plodovi, koštice i sjemenke
Bademi, orasi, chia sjemenke, sjemenke bundeve ili konopljine sjemenke obiluju zdravim mastima i sadrže oko 15–25 g proteina na 100 g. Idealni su kao međuobrok ili u müsliju.
Bademi
- Proteini: cca 21,3 g
- Mikronutrijenti: Magnezij (170 mg), Kalcij (250 mg), Vitamin E (25,6 mg)
Chia sjemenke
- Proteini: cca 22 g
- Mikronutrijenti: Kalcij (631 mg), Magnezij (335 mg), Željezo (7,7 mg), Omega-3
Konopljine sjemenke (oguljene)
- Proteini: cca 31 g
- Mikronutrijenti: Željezo (14 mg), Kalij (860 mg), Kalcij (145 mg), Magnezij (483 mg), Fosfor (1160 mg), Cink (7 mg), Vitamin E (7,2 mg)
Proizvodi od soje poput tofua i tempeha
Proizvodi od soje poput tofua i tempeha
Sojini proizvodi su pravi klasici među vegetarijanskim izvorima proteina. Tofu sadrži oko 8–15 g proteina na 100 g, dok tempeh ima čak i više. Idealni su za jela iz tave, zdjele ili salate.
Tofu (prirodni)
- Proteini: cca 15,7 g
- Mikronutrijenti: željezo (5,4 mg), kalcij (350 mg), magnezij (30 mg), izoflavoni
Tempeh
- Proteini: cca 19 g
- Mikronutrijenti: željezo (2,7 mg), kalcij (111 mg), B-vitamine, vlakna
Teksturirana soja (sojini komadići)
- Proteini: cca 50–52 g
- Mikronutrijenti: Variraju ovisno o proizvodu; često bogati željezom i vlaknima
Sojin napitak (nezaslađen)
- Proteini: cca 3–4 g
- Mikronutrijenti: Ovisno o proizvođaču često obogaćen kalcijem, vitaminom D i B12
Sojine mahune/pahuljice (sušene)
- Proteini: cca 34–38 g
- Mikronutrijenti: kalij (1800 mg), magnezij (220 mg), kalcij (200 mg), željezo (6,6 mg), cink (4,2 mg), B-vitamine (B1, B2, B3, B6), folna kiselina (240 µg)
Quinoa i ostale pseudožitarice
Quinoa i ostale pseudožitarice
Kvinoja sadrži oko 14 g proteina na 100 g i smatra se potpunim izvorom proteina. Posebno je popularna u salatama ili kao prilog.
Kvinoja (kuhana)
- Proteini: cca 4,4 g
- Mikronutrijenti: Magnezij (64 mg), Željezo (1,5 mg), Cink (1,1 mg), B6, Folna kiselina
Ječam (cjeloviti, sirovi)
Također vrlo ukusan kao prilog ili u salatama:
- Proteini: cca 11,2 g
- Mikronutrijenti: Kalij (445 mg), Magnezij (115 mg), Fosfor (340 mg), Željezo (2,8 mg), Cink (2,8 mg), Vitamin B1 (0,43 mg), Vitamin B3 (4,8 mg), Folna kiselina (65 µg)
Amarant (ekspandiran)
- Proteini: cca 14,6 g
- Mikronutrijenti: Magnezij (308 mg), Kalcij (214 mg), Željezo (9 mg), Fosfor (582 mg), Cink (3,66 mg), Vitamin B6 (214 µg), Folna kiselina (47 µg), Vitamin E (96 µg)
Mliječni proizvodi i jaja
Mliječni proizvodi i jaja
Za ovo-lakto vegetarijance, nemasni svježi sir, skyr, jogurt i jaja predstavljaju jednostavne i ukusne izvore proteina (do 10–12 g proteina po 100 g ili po jajetu). Naravno, mogu se vrlo raznoliko integrirati u obroke.
Jaja
- Proteini: oko 12,6 g
- Mikronutrijenti: Vitamin B12 (1,6 µg), selen (30 µg), vitamin D (1,8 µg), biotin (20 µg)
Svježi sir (nemasni)
- Proteini: oko 13 g
- Mikronutrijenti: Kalcij (80 mg), vitamin B12 (1 µg), fosfor (215 mg)
Povrće bogato proteinima: Podcijenjeni izvori proteina
Povrće bogato proteinima: Podcijenjeni izvori proteina
Povrće se često podcjenjuje kada je riječ o proteinima – no, neke vrste sadrže više bjelančevina nego što se misli! Iako povrće u usporedbi s mahunarkama ili orašastim plodovima pruža manje ukupnih proteina, ono se ističe visokom gustoćom hranjivih tvari, obiljem vlakana i sekundarnih biljnih spojeva. Idealno je za prirodno obogaćivanje obroka.
Evo nekoliko povrća bogatih proteinima po 100 g (kuhano):
Špinat
- Proteini: oko 2,7 g
- Mikronutrijenti: željezo (3,6 mg), magnezij (58 mg), vitamin C, K, A, folna kiselina
Brokula
- Proteini: oko 2,8 g
- Mikronutrijenti: kalcij (58 mg), vitamin C (84 mg), vitamin K, folna kiselina, antioksidansi
Kelj
- Proteini: oko 4,3 g
- Mikronutrijenti: kalcij (150 mg), željezo (1,5 mg), vitamin C (120 mg), vitamin K, beta-karoten
Prokulice
- Proteini: oko 4,5 g
- Mikronutrijenti: vitamin C (112 mg), folna kiselina (60 µg), kalij, vlakna
Bijela šparoga
- Proteini: oko 2,2 g
- Mikronutrijenti: folna kiselina (90 µg), kalij (202 mg), vitamin C, E, K
Poseban slučaj: Krumpir
- Proteini: oko 2 g
- Mikronutrijenti: kalij (oko 420 mg), vitamin C (oko 17 mg), vitamin B6 (oko 0,3 mg), folna kiselina (oko 15 µg), magnezij (oko 20 mg), fosfor (oko 40 mg), niacin/B3 (oko 1,4 mg)
Krumpir sadrži oko 2 g proteina po 100 g – dakle, relativno malo. Međutim, proteini u krumpiru imaju visoku biološku vrijednost (76) i sadrže važne aminokiseline poput lizina. Kada se kombiniraju s jajima, vrijednost proteina raste čak na 136. Tako krumpir, unatoč niskom sadržaju proteina, značajno doprinosi opskrbi organizma proteinima.
Prave kombinacije za potpune aminokiseline
Biljna hrana obično ne sadrži sve esencijalne aminokiseline u dovoljnoj količini. No, nema razloga za brigu, jer postoji vrlo jednostavno rješenje: prave kombinacije namirnica. Najvažnije pravilo: mahunarke (puno lizina, malo metionina) + žitarice (puno metionina, malo lizina) = savršena kombinacija!
Ovdje su neki pametni parovi za potpuni profil aminokiselina, uključujući ideje za recepte, kako bi se vegetarijanski proteini lako integrirali u svakodnevni život:
Žitarice + Mahunarke
Na primjer:
- Cjeloviti kruh + humus ili namaz od graška
Savršeno za večeru – jednostavno, zasitno i bogato proteinima. - Tjestenina (cjelovita) + bolonjez od leće
Idealno kao glavno jelo – također s crvenom lećom ili slanutkom. - Kukuruz + grah
Iz meksičke kuhinje – npr. chili sin carne, tortilje ili palenta s grahom. - Bulgur + slanutak
U zdjelama ili taboulé – bogato vlaknima i hranjivo. - Amarant + grah kidney
Moderna energetska kombinacija za variva i jela iz tave.
Žitarice + Orašasti plodovi/sjemenke
Na primjer:
- Zobene pahuljice + bademi
Bilo kao müsli, overnight oats ili energetske pločice – idealno za međuobrok. - Zobene pahuljice + sojin jogurt
Soja donosi dodatne aminokiseline – posebno za početak dana.
Žitarice + Mliječni proizvodi
Na primjer:
- Müsli + jogurt, skyr ili mlijeko
Provjerena kombinacija za doručak s visokokvalitetnim proteinima.
Biljni proteinski duo
Na primjer:
- Tofu + Kvinoja
Oboje sadrže mnogo aminokiselina – savršeno u salatama ili povrtnim jelima. - Seitan + Kikiriki ili Tahini
Seitan donosi metionin, kikiriki osigurava lizin – zajedno izvrsni. - Krumpir + Svježi sir ili Jaje
Klasična kombinacija koja značajno poboljšava kvalitetu proteina.
Savjet: Nije važno je da sve aminokiseline moraju biti prisutne u jednom obroku – sve dok se unose tijekom dana, vaš će potreban unos biti zadovoljen.
Koje su zdravstvene prednosti biljnih proteina?
- Manje zasićenih masti, što je dobro za kardiovaskularni sustav
- Više vlakana podržava probavu i osjećaj sitosti
- Raznoliki mikronutrijenti poput željeza, magnezija, cinka i drugih
- Manje opterećenje za okoliš – biljni proizvodi obično imaju bolju ekološku bilancu od životinjskih
- Biljna hrana često uz proteine sadrži i vrijedne ugljikohidrate te sekundarne biljne tvari – pravi plus za uravnoteženu prehranu
Osobe koje se hrane na biljnoj bazi ne samo da žive zdravije, već često i svjesnije.
Kritični nutrijenti kod vegetarijanske prehrane: Na što trebate obratiti pažnju
Čak i kod vegetarijanske prehrane bogate proteinima vrijedi obratiti pažnju na nutrijente poput vitamina B12, željeza, cinka i omega-3 masnih kiselina. Ovi nutrijenti su u biljnoj hrani ponekad manje dostupni – svjestan odabir ili dodatak prehrani može biti koristan. Više o tome možete pronaći u našim detaljnim člancima.
FAQs
Koliko proteina je dnevno potrebno?
Koliko proteina je dnevno potrebno?
Ovisno o dobi, spolu i razini aktivnosti, preporučuje se unos od približno 0,8–1,2 g proteina po kilogramu tjelesne težine. Osobe koje su aktivne u sportu mogu trebati do 2 g/kg.
Može li vegetarijanac patiti od nedostatka proteina?
Može li vegetarijanac patiti od nedostatka proteina?
Uz raznoliku prehranu, to je vrlo malo vjerojatno. Važno je kombinirati različite izvore proteina.
Postoje li veganski proteinski shakeovi?
Postoje li veganski proteinski shakeovi?
Da, na primjer, na bazi proteina graška, riže ili konoplje. Dobro se uklapaju kao dodatak prehrani – posebno za sportaše.
Što je bolje: životinjski ili biljni izvor proteina?
Što je bolje: životinjski ili biljni izvor proteina?
Oboje ima svoje prednosti – biljni proteini ističu se zahvaljujući pratećim tvarima poput vlakana i sekundarnih biljnih spojeva.