Kvinoja: kuhanje s bezglutenskom superhranom starih Inka

• Kvinoja: hrana Inka
• Vrste kvinoje
• Zdravstvene prednosti kvinoje
• Kako pravilno kuhati kvinoju
• Skladištenje i rok trajanja kvinoje

Kvinoja: hrana Inka

Kvinoja, „majka svih žitarica“, što u prijevodu njezino ime znači, izvorno potječe iz andskih regija Južne Amerike i tamo je već više od 5.000 godina omiljena osnovna namirnica. Uzgaja se poglavito u Ekvadoru, Peruu i Boliviji. Domorodačko stanovništvo naziva je „zlatnom žitaricom“, što ima svoje razloge. Kvinoja je jednogodišnja biljka koja raste do 2 m u visinu, a sastoji se od razgranatih stabljika sa svojim karakterističnim listovima u obliku romba koji su na rubovima nazubljeni.

Premda su listovi kvinoje jestivo,uglavnom jedemo sjemenke koje podsjećaju na mala zrna prosa i dolaze u crnoj, crvenkastosmeđoj i bijeloj boji. Svrstava se u pseudožitarice, što znači da kvinoja nije prava žitarica i nije trava poput pšenice, zobi ili raži, ali ima slične sastojke kao prave žitarice te istu primjenu. Kvinoja pripada porodici loboda kao špinat, blitva ili cikla.

Može izdržati ekstremne vremenske uvjete kao i loše tlo. Opstaje na temperaturama između -8°C i +38°C i može se uzgajati na visokim visoravnima Anda, do 4000 m. Kukuruz i pšenica, na primjer, ne bi mogli preživjeti na ovim visinama.

Budući da svjetska populacija nastavlja rasti, a potražnja se povećava, kvinoja se sada uzgaja i u drugim zemljama, poput SAD-a, Indije, Kenije i nekih europskih zemalja kao što je, na primjer, Njemačka. U Austriji se, u toplijim područjima kao što su doline Dunava i Rajne kvinoja poglavito ekološki uzgaja.

Fairtrade kvinoja iz organskog uzgoja

Mali poljoprivrednici uzgajaju organsku kvinoju u južnoameričkim državama u kojima su se smjestile Ande. Da bi u tome bili uspješni, udružili su snage i osnovali organizacije koje prate uzgoj i prodaju, na primjer, na međunarodnoj razini i prema principima poštene trgovine.

Vrste kvinoje

Postoji više od 120 vrsta kvinoje. Najčešća je bijela kvinoja. Donosimo pojašnjenje razlike prema bojama:

• bijela kvinoja: bijela vrlo je rasprostranjena i zato je nešto jeftinija. Sadrži najmanje masti, a okus joj je blag i orašast. Vrijeme kuhanja: 10 do 15 minuta.
• žuta kvinoja: prema okusu i vremenu kuhanja slična je bijeloj.
• crna kvinoja: ova vrsta kvinoje nakon kuhanja ostaje čvrsta i zato je popularna pri pripremi salata. Ima bogatu aromu i jači, orašast okus. Također ima veći sadržaj fitokemikalija i stoga jače antioksidativno djelovanje.
• crvena kvinoja kuhanjem postaje smeđa. Okus joj je orašasti i izraženiji. Vrijeme kuhanja: 15 do 20 minuta.

Zdravstvene prednosti kvinoje

Kvinoja je pseudožitarica i  ne sadrži gluten. Sadrži puno bjelančevina i obiluje mineralima čiji je udio veći od udjela kod naših uobičajenih žitarica. No pogledajmo pobliže što se nalazi u super žitaricama:

• hranjive tvari: teško da bilo koja druga namirnica sadrži toliko zdravih hranjivih tvari kao kvinoja. Uz visokokvalitetne bjelančevine biljnog podrijetla, kvinoja sadrži puno željeza, folne kiseline, magnezija, cinka i mangana: samo 100 g kvinoje pokriva 25 % dnevne potrebe za željezom, 50 % za magnezijem i više od 100 % za manganom. Kvinoja je također puna složenih ugljikohidrata koji se sporo otpuštaju u krv te tako tijelu dugotrajno osiguravaju energiju.
• visokokvalitetni proteini: vitalne hranjive tvari koje naše tijelo ne može samo proizvesti, uključuju osam esencijalnih aminokiselina. Što je više aminokiselina sadržano u bjelančevinama naše hrane, smatramo izvor bjelančevina kvalitetnijim. Kvinoja sadrži svih osam esencijalnih aminokiselina! Stoga je odličan izvor bjelančevina – čak 14 g na 100 g kvinoje.
• bez glutena i lako probavljiva: za osobe koje pate od celijakije ili su osjetljive na gluten ili žele izbjeći gluten, kvinoja je idealna zamjena za cjelovite žitarice. Kvinoja je u potpunosti bez glutena i lako je probavljiva.
• zdrava vlakna: kvinoja sadrži 10 do 15 % vlakana. Služe kao izvor hrane za zdrave bakterije u našoj crijevnoj flori. Ako imamo puno ovih korisnih crijevnih bakterija, rizik od razvoja raka debelog crijeva može se smanjiti. Vlakna također sprečavaju zatvor i olakšavaju pražnjenje crijeva. Osim toga, vlakna povećavaju osjećaj sitosti te stoga mogu pomoći u mršavljenju.
• snižava i stabilizira razinu šećera u krvi: kvinoja je zdrav izvor ugljikohidrata koji uzrokuje polagani porast razine šećera u krvi. Osigurava stalan protok energije koja održivo opskrbljuje stanice mozga i mišića.

Kako pravilno kuhati kvinoju

Donosimo osnovni recept kako pravilno skuhati kvinoju. Za 2 porcije trebat će vam:

• 100 g kvinoje
• 200 ml vode ili temeljca
• sol
• maslinovo ulje.

1. kvinoju najprije izvažite, a zatim je stavite u sitno sito i temeljito operite pod tekućom, mlakom vodom. Vanjski omotač zrna kvinoje sadrži saponine koji uzrokuju gorak okus. Ovako se mogu dobro isprati.
2. sada stavite kvinoju u lonac s dvostrukom količinom vode ili temeljca. Dodajte prstohvat soli ili začina.
3. potom prokuhajte kvinoju pa smanjite vatru na srednju, poklopite i pustite da se krčka 12 do 15 minuta dok tekućina ne provrije. Zrna bi sada trebala ostati tvrđa i staklasta.
4. sada dodajte malo maslinovog ulja koje još više naglašava orašasti okus kvinoje i sprečava grudanje.

Savjet: ako više volite malo mekšu kvinoju, nakon kuhanja je možete pustiti da malo nabubri. Dok se kuha, kvinoju treba redovito miješati i prema potrebi dolijevati vode da ne zagori.

Oprez: kao i riža za rižoto, i kvinoja tijekom kuhanja upije velik dio tekućine. tj. nabubri i postane otprilike tri puta veća od sirove kvinoje. Dakle, ako uzmete 100 g nekuhane kvinoje, nakon kuhanja dobit ćete 300 g.

Savjet za pripremu obroka: ako vam ostane malo skuhane kvinoje, možete je čuvati u hermetički zatvorenoj kutiji u hladnjaku nekoliko dana. To znači da je, skuhanu u većim količinama, možete koristiti kao bazu za različite recepte.

Pržena kvinoja

Nakon što ste skuhali kvinoju, možete je i popržiti. Stavite kvinoju u tavu premazanu s malo ulja i pustite da se prži 3 - 5 minuta dok ne postane hrskava.

Začinite kvinoju

Budući da je kvinoja vrlo blagog okusa, prikladna je za pripremu gotovo svih jela. Zato su sve mogućnosti otvorene kada birate začine kojima ćete oplemeniti jela s kvinojom. Kvinoju, na primjer, možete kuhati u temeljcu umjesto u vodi ili nakon kuhanja u nju možete dodati pasiranu rajčicu, papriku, curry, začinsko bilje ili češnjak. Ako je želite pripremiti u slatkoj varijanti, možete je pomiješati i s mlijekom i cimetom te uživati u njoj za doručak.

Recepti s kvinojom

Kvinoja je toliko svestrana i lako se priprema, da se slaže s gotovom svakim jelom te je postala sastavni dio naše kuhinje. Možete pronaći bezbroj recepata s kvinojom. Svakako probajte pseudožitarice u salatama, kao nadjev, za variva i juhe, u mislima ili jednostavno kao prilog – prolazi čak i kada je pomiješana s povrćem.

Skladištenje i rok trajanja kvinoje

Kvinoju - kao i žitarice - treba čuvati na tamnom, hladnom i suhom mjestu zaštićenom od svjetlosti i zraka, idealno u zatvorenim kutijama. Također, otvorenu treba potrošiti što je brže moguće, inače može užegnuti i postati nejestiva. Uvijek obratite pozornost na rok trajanja.