Nedostatak progesterona 

• Što je progesteron?  
• Uzroci nedostatka progesterona
• Kako se očituje nedostatak progesterona?
• Kako se dijagnosticira nedostatak progesterona?
• Kako se liječi nedostatak progesterona?
• Savjeti za svakodnevicu 

Što je progesteron?  

Progesteron je ženski spolni hormon koji se uglavnom stvara u jajnicima – točnije, u takozvanom žutom tijelu. Ono nastaje svakog mjeseca nakon ovulacije: kada jajna stanica napusti jajnik, za njom ostaje mala ovojnica koja se pretvara u žuto tijelo i počinje proizvoditi progesteron. 
 
Ime ovog hormona nije slučajno: potječe od latinskog pro gestatio – „za trudnoću“. Upravo je to njegova glavna zadaća: progesteron iz mjeseca u mjesec priprema tijelo za moguću trudnoću i omogućuje da se oplođena jajna stanica ugnijezdi. Ako do trudnoće ne dođe, žuto tijelo propada, razina progesterona pada i nastupa menstruacija. Ako dođe do trudnoće, proizvodnju sve više preuzima posteljica. 
 
No progesteron je mnogo više od hormona trudnoće. Djeluje i umirujuće i protuupalno te podupire izgradnju i očuvanje koštanog tkiva. 
 
Dobro je znati: je li progesteron isključivo ženski hormon? Ne baš! Proizvode ga i muškarci, i to u testisima i kori nadbubrežne žlijezde, među ostalim kao međuprodukt pri stvaranju testosterona. 

Uzroci nedostatka progesterona 

O nedostatku progesterona govorimo kada je razina progesterona u krvi u drugoj polovici ciklusa (lutealnoj fazi) preniska – odnosno niža od vrijednosti potrebne za normalno odvijanje ciklusa. Uzroci se grubo mogu podijeliti u dvije skupine: s jedne strane poremećaji ciklusa, a s druge hormonske promjene povezane sa životnom dobi. 

Poremećaji ciklusa 

Progesteron se većinom stvara u žutom tijelu, koje nastaje u jajniku nakon ovulacije. Hoće li tijelo proizvoditi progesteron i u kojoj količini, stoga izravno ovisi o tome dolazi li do ovulacije i koliko dobro žuto tijelo funkcionira. 

• Izostanak ovulacije ili neredovita ovulacija 

Ako ovulacija izostane ili se odvija samo neredovito, žuto tijelo ne nastaje – a time se progesteron ne stvara uopće ili se stvara tek u maloj količini. Mogući okidači su kronični stres, znatan gubitak ili znatno povećanje tjelesne težine, intenzivno bavljenje vrhunskim sportom, poremećaji prehrane te hormonski poremećaji poput sindroma policističnih jajnika (PCOS). 

• Insuficijencija žutog tijela (insuficijencija lutealne faze) 

Ako do ovulacije dođe, ali nastalo žuto tijelo ne proizvodi dovoljno progesterona, govorimo o insuficijenciji žutog tijela. Druga polovica ciklusa time se skraćuje, a ugnježđivanje oplođene jajne stanice može biti otežano. Kao okidači i ovdje dolaze u obzir isti čimbenici koji mogu poremetiti ovulaciju. Tome mogu pridonijeti i određene bolesti, primjerice smanjena funkcija štitnjače ili trajno povišena razina hormona prolaktina (hiperprolaktinemija). 

Hormonske promjene u perimenopauzi 

S godinama se smanjuje broj preostalih jajnih stanica – a time i učestalost ovulacije. Budući da se progesteron uglavnom stvara nakon ovulacije, njegova razina prirodno pada. Istodobno estrogen (još jedan važan spolni hormon) dulje vrijeme ostaje na višoj razini. Zbog toga se mijenja omjer tih dvaju hormona: progesterona je sve manje, a estrogen zasad ostaje prevladavajući- što nazivamo i estrogenskom dominacijom. Stoga se u medicini u ovom slučaju prije govori o relativnoj neravnoteži tih dvaju hormona nego o stvarnom „nedostatku“. Taj proces često počinje već krajem tridesetih ili početkom četrdesetih godina – dakle dugo prije posljednje menstruacije (menopauze). 

Hormonska kontracepcija 

Kombinirani pripravci (pilula), hormonski flasteri ili hormonska spirala bitno utječu na prirodni hormonski ciklus. Ovisno o pripravku i individualnoj reakciji organizma, to može različito utjecati na hormonsku ravnotežu. 

Kako se očituje nedostatak progesterona? 

Tijelo ponekad šalje signale koje je teško protumačiti. Sljedeće tegobe mogu upućivati na nisku razinu progesterona – ali i ne moraju. Ako se u njima prepoznajete ili niste sigurni, bolje je razgovarati s liječnicom ili liječnikom. 

• Neredovita menstruacija 

Progesteron pridonosi održavanju stabilnog ritma ciklusa. Ako ga nema dovoljno, menstruacija može postati kraća ili neredovitija, a ponekad može i potpuno izostati. 

• Krvarenje u tragovima 

Lagano krvarenje (spotting) u danima prije same menstruacije može upućivati na to da razina progesterona u drugoj polovici ciklusa prerano pada. 

• Promjene raspoloženja i unutarnji nemir  

Progesteron utječe na određene receptore koji su odgovorni za raspoloženje, doživljaj stresa i nervozu. Ako razina progesterona padne, to može izazvati promjene raspoloženja, razdražljivost ili tjeskobu. 

• Poteškoće sa začećem 

Progesteron priprema sluznicu maternice za prihvat oplođene jajne stanice i omogućuje održavanje trudnoće. Ako je njegova razina preniska, to može otežati ugnježđivanje oplođene jajne stanice i povećati rizik od ranog pobačaja – često i prije nego što žena uopće sazna da je bila trudna. 

• Komplikacije u trudnoći 

I u već postojećoj trudnoći progesteron ima važnu ulogu: održava mišiće maternice opuštenima, a vrat maternice zatvorenim. Trajno niska razina može povećati rizik od pobačaja ili prijevremenih trudova. Zato se razina progesterona u ranoj trudnoći, kada postoji sumnja – primjerice kod žena koje su već više puta imale pobačaj – pomno prati.  

Kako se dijagnosticira nedostatak progesterona? 

Postoje različite metode kojima se može utvrditi koliko je razina progesterona visoka ili niska. Dvije od njih – mjerenje bazalne temperature i testovi ovulacije – mogu se samostalno provesti kod kuće. Iako ne omogućuju pouzdanu dijagnozu, daju jasne naznake o tome je li s hormonskom ravnotežom nešto u neredu. Nedoumice ili pitanja ipak uvijek treba razjasniti s liječnicom ili liječnikom. Za točnu dijagnozu tada se najčešće provode krvna pretraga, ultrazvučni pregled ili određivanje hormonskog statusa.                                       

• Mjerenje bazalne temperature 

Svakodnevno mjerenje tjelesne temperature odmah nakon buđenja (još prije ustajanja!) pomaže utvrditi je li i kada došlo do ovulacije. Porast progesterona nakon ovulacije uzrokuje i porast tjelesne temperature – i to za otprilike 0,2 do 0,5 °C. Skraćen ili slabo izražen porast temperature u drugoj polovici ciklusa može upućivati na insuficijenciju žutog tijela. 

• Test ovulacije 

Testovi za ovulaciju mjere porast hormona LH (luteinizirajućeg hormona) u mokraći. LH neposredno prije ovulacije luči hipofiza i on jajniku daje signal da otpusti zrelu jajnu stanicu. Pozitivan test pokazuje da će ovulacija uskoro nastupiti. Ako je test tijekom ciklusa uzastopno negativan, to može upućivati na izostanak ovulacije – a time i proizvodnje progesterona. 

• Krvna pretraga razine progesterona 

Razina progesterona može se izmjeriti u krvi – idealno sredinom druge polovice ciklusa, otprilike 7 dana nakon ovulacije (kod ciklusa od 28 dana, dakle oko 21. dana). Uobičajeno se to obavlja u ordinaciji obiteljske medicine ili u ginekološkoj ordinaciji. Danas postoji i mogućnost mjerenja određenih hormonskih vrijednosti kod kuće: s pomoću samotestova kod kojih se mali uzorak krvi uzima ubodom u prst i šalje na analizu ili se čak odmah očitava. 

• Ultrazvuk 

Ultrazvučnim pregledom u drugoj polovici ciklusa liječnica ili liječnik može prikazati žuto tijelo i procijeniti je li se normalno razvilo. 

• Hormonski status 

Kako bi se dobila sveobuhvatna slika hormonskog stanja, korisna može biti proširena krvna pretraga kojom se određuju i drugi hormoni koji utječu na ciklus – među njima estrogen, LH, FSH, prolaktin i hormoni štitnjače. Kod neostvarene želje za djetetom troškove određivanja ovog hormonskog statusa u pravilu pokriva obvezno zdravstveno osiguranje. 

Kako se liječi nedostatak progesterona? 

Ne mora se svaka hormonska neravnoteža aktivno liječiti. Kod blagih ili prolaznih tegoba – primjerice u razdoblju pojačanog stresa – tijelo s vremenom često samo ponovno uspostavi ravnotežu. Liječenje je potrebno kada simptomi osjetno opterećuju svakodnevicu, kada želja za djetetom ostaje neostvarena ili kada postoji dijagnosticirani uzrok koji treba ciljano liječiti. Ovisno o situaciji, tada u obzir dolaze različiti pristupi. 

• Liječenje osnovnih bolesti 

Ako postoji PCOS ili bolest štitnjače, u prvom je planu njihovo liječenje. Hormonske tegobe često se ublaže čim se ciljano liječi stvarni uzrok. 

• Pripravci progesterona 

Ako je nedostatak progesterona pouzdano utvrđen, može biti smisleno nadoknaditi ga lijekovima. To vrijedi, primjerice, kod izraženih tegoba u perimenopauzi ili kod neostvarene želje za djetetom. Pritom se često primjenjuje bioidentični progesteron: proizveden je kemijskim putem, ali u potpunosti odgovara progesteronu koji tijelo samo stvara. Primjenjuje se u obliku kapsula ili gela. 

Važno: Progesteron se izdaje samo na recept i nije bezazlen dodatak prehrani. Stoga ga uvijek treba primjenjivati uz liječnički nadzor. 

• Preispitivanje metode kontracepcije 

Ako postoji sumnja da tegobe uzrokuje hormonska kontracepcija, zajedno s ginekologinjom ili ginekologom može se potražiti odgovarajuća alternativa. 

• Biljni pripravci 

Konopljika (Vitex agnus-castus) često se primjenjuje kao potpora kod predmenstrualnih tegoba. Smatra se da neizravno pridonosi regulaciji hormonske ravnoteže. Znanstveni dokazi obećavaju, ali još nisu konačni. Konopljika se općenito smatra dobro podnošljivom – no kod postojećih hormonskih bolesti ili istodobne hormonske terapije preporučuje se savjetovati se s liječnikom. 

Savjeti za svakodnevicu 

Osim medicinskih mjera, mnogo toga i sami možete učiniti u svakodnevici kako biste poduprli hormonsku ravnotežu. 

• uravnotežena prehrana: raznolika prehrana s mnogo povrća, mahunarki, kvalitetnih masnoća i vlakana jača cjelokupno zdravlje, a time i hormonski sustav. Šećer i visoko prerađenu gotovu hranu, s druge strane, treba što više smanjiti. 

Posebno zanimljivo:  Vitamin B6 (piridoksin)¹⁾ dokazano pozitivno utječe na hormonsku aktivnost. Nalazi se, među ostalim, u bananama, krumpiru i peradi, a po potrebi se može uzimati i kao dodatak prehrani. 

• redovita tjelovježba: tjelovježba smanjuje udio tjelesne masti i time može smanjiti proizvodnju estrogena u masnom tkivu. Istodobno tjelesna aktivnost smanjuje stres, što pak može pozitivno utjecati na razinu progesterona. Intenzivno bavljenje vrhunskim sportom, s druge strane, može poremetiti hormonsku ravnotežu.
• upravljanje stresom: kronični stres jedan je od podcijenjenih remetitelja hormonske ravnoteže. Tko na vrijeme reagira – bilo vježbama disanja, jogom, boravkom u prirodi, terapijskom podrškom ili jednostavno s više odmora – čini nešto dobro za svoj hormonski sustav.
• dobra higijena spavanja: san je mnogo više od odmora: regulira ključne hormonske sustave, među ostalim kortizol i inzulin. Odraslima se preporučuje 7–9 sati sna po noći.
• smanjenje alkohola: alkohol opterećuje jetru i može usporiti razgradnju estrogena. Već umjerena konzumacija alkohola može blago povisiti razinu estrogena – dobar razlog da je svedete na najmanju moguću mjeru.