Usporavanje u svakodnevnom životu

• Što znači usporavanje?
• Usporavanje i mindfulness
• Usporavanje u svakodnevnom životu: savjeti
• Vježbajte jogu kako biste usporili
• Zaključak: usporavanje u svakodnevnom životu

Što znači usporavanje?

Suvremeni život donosi puno stresa, osobito kada treba poštovati rokove ili učiniti puno toga u što kraćem vremenu. Užurbanost koja je karakteristična za naš svakodnevni posao, bilo da je riječ o poslu bilo o kućanskim poslovima, nerijetko se prelijeva i u slobodno vrijeme.

Ubrzanost i usporavanje

Da biste shvatili značenje riječi usporavanje, prvo razmotrite temeljni problem, a to je ubrzanost. Čini se da se u mnogim područjima života sve mora odvijati sve brže i brže. Za time, zapravo, nema potrebe ako uzmemo u obzir uštedu vremena koju donosi moderna tehnologija. Zamislite samo koliko vremena uštedite koristeći perilicu za rublje ili, na primjer, automobil.

Što uzrokuje ubrzanost?

Sociolozi su proučavali fenomen "društvene akceleracije". Prema jednoj tezi, paradoksalno, tehnička dostignuća koja “štede vrijeme“, zapravo uzrokuju probleme s vremenom. Nastojanje da se raspoloživo vrijeme iskoristi na najbolji mogući način i ispuni mnoštvom sadržaja stvara stalni pritisak da uvijek budemo „pri ruci i u tijeku“. Takav pristup rezultira nevjerojatno užurbanim tempom kako se ništa ne bi propustilo. Možda ste čuli za kraticu "FOMO" nastalu od izreke „fear od missing out“, što bi u ovom kontekstu značilo strah od propuštanja.

Zašto usporavati svakodnevni život?

Užurbanost i osjećaj da se ne možete odmoriti, uza stalnu pripravnost ostavljaju trajne posljedice na zdravlje. U skladu s time, moguće posljedice su: glavobolje, napetost u vratu ili leđima te poremećaji spavanja. Uza stalni stres, to može dovesti do izgaranja i drugih mentalnih bolesti. Čim primijetite da brz tempo života uzima danak vašem tijelu i umu, trebali biste razviti praktične strategije za usporavanje - više o tome u nastavku.

Usporavanje i mindfulness

Drugi važan čimbenik je mindfulness. Usporavanje bi uvijek trebalo biti povezano sa svjesnom percepcijom da smo ovdje i sada kako bi se razvio holistički učinak.

Što znači mindfulness?

Jesu li vam poznate situacije u kojima nešto radite, na primjer, šećete, dok se vaše misli i dalje nalaze u uredu? Pripremate ukusno jelo, ali, umjesto o receptu, razmišljate o povratu poreza? U svakodnevnom životu mnogi ljudi ne samo da su u žurbi nego im tijelo i um često nisu usredotočeni na trenutačne događaje. Vježbama mindfulnessa treba izoštriti osjetila kako biste bili prisutni ovdje i sada te kako biste živjeli u trenutku.

Kako se okrenuti mindfulnessu?

Ako počnete primjenjivati mindfulness, automatski ćete usporiti. Razmišljanje o sadašnjosti i okružju usporava mentalne procese. U tu svrhu potrebno je upotrijebiti sva svoja osjetila. Na primjer, imate li u svojoj blizini neku biljku? Usmjerite pažnju na nju, dodirnite je. Jesu li joj listovi hrapavi ili glatki? Isto tako možete promatrati ljude oko sebe. Pokušajte uočiti njihovo raspoloženje. Pažljivo osluškujte svakodnevne zvukove. Pritom je jako važno da pri takvim vježbama ne analizirate i ne donosite procjene, nego da samo svjesno percipirate svoju okolinu.

Usporavanje u svakodnevnom životu: savjeti

Koji je najbolji način usporavanja? Kako biste svoju ubrzanu svakodnevicu usporili i sveli na zdrav tempo, prije nego što vam se naruši kvaliteta života, važno je prepoznati čimbenike stresa. U isto vrijeme, trebali biste biti svjesni koji su to trenuci koji vam pružaju dobar osjećaj. Jedno treba izbjegavati, a drugo aktivno slijediti. Budući da su obje kategorije vrlo individualne za svaku osobu, donosimo izbor mjera koje se mogu primijeniti:

• ujednačite raspored: promišljeno raspodijelite zadatke, planove i dužnosti tijekom dužeg razdoblja. Ne morate uvijek odjednom pregledati cijeli popis obaveza, ali razmislite o dovoljnoj vremenskoj rezervi kako ne biste iznenada opet bili pod pritiskom.
• jedno po jedno: izbjegavajte multitasking što je više moguće i obavljajte zadatke redom i prema prioritetu. Kao rezultat toga, radite koncentriranije, s boljim rezultatima i, u konačnici, brže te pod manjim stresom.
• nedostupnost: priuštite si fiksno vrijeme tijekom kojeg jednostavno niste dostupni. Nakon posla isključite mobitel i ne provjeravajte e-poštu. Svjesno odlučite ignorirati zvono na vratima ili telefon. Ne morate biti stalno dostupni za svaki zahtjev.
• jedite polako i uživajte: nemojte žuriti s obrocima. Pažljivo žvačite svaki zalogaj, obraćajući pažnju na okuse.
• svjesno koristite vrijeme čekanja: jeste li zapeli u prometu ili u redu u supermarketu? Iskoristite prisilnu stanku tako što ćete duboko udahnuti, pustiti misli da odlutaju ili jednostavno vježbajte mindfulness.
• naučite reći ne: budite svjesni svojih potreba i odbijte zahtjeve ili očekivanja zbog kojih biste se osjećali nelagodno ili preopterećeno.

Vježbajte jogu kako biste usporili

Vrlo čest način usporavanja je vježbanje joge. Suprotno uvriježenom mišljenju među laicima, joga nije samo posebna varijanta gimnastike nego učenje podrijetlom iz Indije koje uključuje mentalne i fizičke lekcije. Meditativni aspekti, tehnike disanja i tjelesne vježbe ("asane") mogu značajno pridonijeti usporavanju u svakodnevnom životu. Prakticirajte jogu kao vježbu opuštanja i promičite njezine pozitivne učinke.

• izlučivanje GABA-e: GABA je kratica za gama-aminomaslačnu kiselinu. Riječ je o neurotransmiteru koji se sve više oslobađa tijekom redovnog vježbanja joge. Smanjuje podražljivost živčanih stanica u mozgu i smanjuje otpuštanje hormona stresa.
• autonomni živčani sustav: autonomni živčani sustav regulira tjelesne funkcije koje se ne mogu dobrovoljno kontrolirati, poput otkucaja srca i metabolizma. Joga djeluje stimulativno i tako podupire sposobnost opuštanja, primjerice, ispravljanjem nepravilne tehnike disanja.

Koja joga je dobra za opuštanje?

Postoji mnogo različitih škola i tehnika u jogi pa se ovdje mogu navesti samo primjeri. Za usporavanje u svakodnevnom životu preporučujemo sljedeće:

• Hatha joga: ovo je jedna od najpopularnijih vrsta joge koja kombinira asane i tehnike disanja. Fokus je na jačanju tjelesnih vježbi i kontrole tijela u kombinaciji sa svjesnim disanjem.
• Yin joga: spori, pasivni stil joge koji se fokusira na zadržavanju poza (uglavnom ležeći položaj) duže vrijeme. Namijenjena je promicanju meditativnog, opuštenog stanja.
• Kundalini joga: ova vrsta joge ima holistički, duhovni pristup, dok je fizički aspekt u drugom planu. Meditacija i vježbe disanja pomažu u smanjenju stresa.

Zaključak: usporavanje u svakodnevnom životu

Živjeti usporenim tempom nije tako teško kad prepoznate vlastite „akceleratore“. Možete ih svjesno izbjegavati ili ih reinterpretirati na pozitivan način. Pomnost, tehnike meditiranja, poput meditacije za uspavljivanje ili joge, pomažu usporiti svakodnevni život i tako eliminirati opasan stres i moguće zdravstvene rizike.