Antioksidansi protiv slobodnih radikala

• Što su antioksidansi?
• Primjeri antioksidansa
• Antioksidansi: prednosti i djelovanje
• Najbolji antioksidansi
• Gdje se nalaze antioksidansi?

Što su antioksidansi?

Iza pojma antioksidansi kriju se dva pojma: „anti“ i „oksidansi“. „Anti“ znači „protiv“, dok su oksidansi visokoreaktivne kemijske tvari koje s drugim molekulama mogu izazvati kemijske, oksidirajuće reakcije. U biologiji i medicini oksidansi definiraju se kao „slobodni radikali“.

Antioksidansi djeluju protiv tih slobodnih radikala i zato se nazivaju „hvatači radikala“. Njihov zadatak je „hvatanje“ slobodnih radikala s ciljem da se ukloni njihovo štetno djelovanje. Postoji mnoštvo antioksidansa, a samim time i načina njihove djelotvornosti.

Kako nastaju slobodni radikali?

Slobodni radikali dio su našega okoliša te se stvaraju čak i u tijelu. Tamo nastaju u okviru različitih procesa izmjene tvari, dijelom kao željen, a dijelom i kao neželjen nusproizvod.

Uz njih postoje i slobodni radikali koji dolaze iz okoliša ili egzogene tvari. Tipični primjeri takvih vanjskih utjecaja i uzročnika oksidativnog stresa su:

• otrovi iz okoliša, poput teških metala (živa, olovo ili krom) ili metala (DDT, PCP ili PPBDE)
• dim cigareta s do tisuću slobodnih radikala po ispuhu dima
• alkohol zbog metabolizma u tijelu
• sunčana svjetlost zbog djelovanja zračenja na tvari u koži.

Isto tako i djelovanje vrućine, rendgena ili radioaktivnog zračenja uzrokuje stvaranje slobodnih radikala.

Oksidativni stres i posljedice

Slobodni radikali visoko su reaktivne molekule kojima je cilj što brže pokretanje kemijske reakciju s nekom drugom molekulom. Pritom uzrokuju takozvani oksidativni stres. Molekule, proizvodi metabolizma, enzimi, hormoni, pa čak i stanične membrane u tom procesu mogu biti oštećeni. Nerijetko nastaje čitava kaskada štete, jer pri takvim reakcijama stvaraju se novi slobodni radikali. Ako slobodni radikali oštete DNK, onda može doći do mutacija ili drugih teških posljedica kako što su daljnji razvoj degenerativnih bolesti ili rak.

Primjeri takvih oboljenja koja su danas povezana s oksidativnim stresom su:

• bolesti krvožilnog sustava
• Alzheimerova bolest
• Parkinsonova bolest
• dijabetes
• određene bolesti očiju.

Primjeri antioksidansa

Antioksidansi su jako heterogena, miješana grupa molekula kojima je svima zajedničko antioksidativno djelovanje. No međusobno se značajno razlikuju u strukturi i ustrojstvu. Tri najvažnija primjera antioksidansa su:

• vitamini, poput vitamina C i vitamina E
• minerali i elementi u tragovima, poput cinka, selena i željeza
• sekundarne biljne tvari, poput flavonoida ili karotenoida.

Antioksidansi: predrasude i djelovanje

Antioksidansi neutraliziraju slobodne radikale kao „hvatači“ radikala. Brojni antioksidansi ulaze u reakcije sa slobodnim radikalima, pri čemu ne nastaju novi slobodni radikali. Neki antioksidansi imaju i zaštitno djelovanje ili zaustavljaju kaskade štete koje uzrokuju slobodni radikali. Tako, na primjer, imaju funkciju zaštite stanica ili staničnih membrana, kako bi vezali slobodne radikale i tako ih učinili neškodljivima. Elementi u tragovima često su dio posebnih antioksidativnih zaštitnih mehanizama u tijelu, poput enzima.

Vrijedno znanja: tijelo čak gradi antioksidativnu mrežu radi zaštite od slobodnih radikala. Pritom antioksidansi međusobno komuniciraju kako bi njihovo djelovanje bilo što efektivnije. Taj bi se proces mogao opisati kao svojevrsni imunološki sustav protiv slobodnih radikala.

Najbolji antioksidansi

Najbolji antioksidans onaj je koji tijelo u zadanom trenutku i treba. Važno je opskrbljivati proces izmjene tvari u organizmu kao i antioksidativnu mrežu svim potencijalnim antioksidansima.

Vitamini

Među vitamine s antioksidativnim djelovanjem ubrajaju se vitamin A, C i E te beta karoten i vitamin B2.

Minerali

Brojni minerali i elementi u tragovima dio su antioksidativne mreže. Tu se ubrajaju cink, mangan, selen, bakar i željezo.

Sekundarne biljne tvari

Sekundarne biljne tvari, poput polifenola, flavonoida, likopena, antocijanina, zeaksantina ili karotenoida igraju važnu ulogu u našoj zaštiti od slobodnih radikala.

Gdje se nalaze antioksidansi?

Antioksidansi nalaze se u mnogim namirnicama, kao na primjer, u voću i povrću, mahunarkama i orašastim plodovima, proizvodima od cjelovitih žitarica i visokokvalitetnim biljnim uljima, poput maslinova ulja.

Povrće s antioksidativnim djelovanjem

Kod povrća vrijedi pravilo – što je šarenije, to bolje. Brojni stručnjaci za prehranu ističu boje semafora:

• zeleno povrće, poput špinata, salate ili spiruline
• žuto povrće, poput paprike ili mrkve
• crveno povrće, poput crvenog kupusa, cikle, crvene paprike ili rajčice.

Voće s antioksidansima

I na voću se može primijeniti pravilo semafora. Od zelenog grožđa preko žutog ananasa pa sve do crvenih trešanja i puno sorti bobičastog voća – mnoštvo je namirnica biljnoga podrijetla koje obiluju antioksidansima. Dobri su i citrusi svih vrsta zbog svog visokog udjela vitamina C.

Druge antioksidativne namirnice

Uz navedene namirnice biljnoga podrijetla, poput voća, povrća, mahunarki, proizvoda od cjelovitih žitarica, orašastih plodova i ulja, među antioksidativne namirnice ubrajaju se i proizvodi bogati mineralima i elementima u tragovima, poput ribe i jaja. Pružaju visokokvalitetne aminokiseline i masne kiseline koje pridonose samostalnoj antioksidativnoj zaštitnoj funkciji tijela.