Alergija & intolerancija

Imate li razvijenu alergiju ili intoleranciju na određene prehrambene namirnice, trebate dobro paziti što konzumirate. No to ne predstavlja problem jer dm ima širok i raznovrstan asortiman proizvoda specijalne prehrane. Ti su proizvodi ujedno i izuzetno ukusni, lagani i zdravi. Premda iz svoje prehrane morate izbaciti određene namirnice, ipak se ne morate odreći dobrog okusa.

Alergije – kad imunitet preburno reagira

Kod alergije na prehrambene namirnice naš imunitet orijentira se protiv određenih sastojaka. Stvara antitijela koja predosjete i napadaju navodno štetno prodiranje. Pritom svaki alergičar reagira na drukčiji način. Dok jedni tako na primjer prilikom zagriza u jabuku osjete lagano peckanje na usnama, drugima se javlja alergijska reakcija u obliku upalne reakcije po cijelom tijelu. Oboje su neugodne, ali dugoročno bezazlene.

Kod orašastih plodova, sjemenki, ribe i morskih plodova stvari mogu izgledati drukčije. Čak i najmanje količine mogu imati ozbiljne posljedice te uzrokovati poteškoće u disanju ili kolaps krvožilnog sustava, stoga se osobe s takvim tegobama strogo trebaju pridržavati propisanog jelovnika.

Oko 90 % alergija koje se javljaju u Europi, uzrokuje 14 prehrambenih namirnica koje navodimo u nastavku teksta, stoga ti takozvani glavni alergeni širom Europe trebaju obavezno biti navedeni na listi sastojaka na ambalaži.

14 najčešćih uzročnika alergija:

• žitarice koje sadrže gluten (pšenica, ječam, raž, zob, pir, kamut ili hibridi istih)
• ljuskavci
• jaja
• kikiriki
• soja
• mlijeko (laktoza)
• orašasti plodovi (bademi, lješnjaci, orasi, brazilski oraščići, pistacije, makadamia oraščići, itd.)
• celer
• gorušica
• sjemenke sezama
• sumporni dioksid i sulfiti (od 10 mg po kilogramu/litri)
• slatke lupine
• mekušci (na primjer puževi)

Intolerancija - Kad izostane ključna uloga

Kada govorimo o intoleranciji, imamo na umu izostanak prirodnoga rada imuniteta. Najčešće je riječ o nedostatku određenih enzima probave, odnosno o slučaju kada ih organizam ne proizvodi u dovoljnoj mjeri da bi mogli u potpunosti probaviti neku namirnicu.

Intolerancija na laktozu

Najčešća je intolerancija na laktozu, odnosno nepodnošljivost na mliječni šećer koji je sadržan u mlijeku i mliječnim proizvodima. Uobičajene reakcije kod osoba intolerantnih na laktozu su: nelagodan osjećaj u želucu, nadutost, proljev, mučnina…

Prehrana osoba intolerantnih na laktozu

Mlijeko zamjenjuje asortiman proizvoda koji ne sadrže laktozu, a najčešće se radi o proizvodima na bazi soje…

Također postoji laktaza u kapsulama. Konzumiraju se prije obroka koji sadrži laktozu i pritom preuzimaju ulogu enzima koji nedostaju u organizmu.

Celijakija

Mučnina, bolovi u želucu, proljev ili gubitak težine – ono što zvuči kao kakva alergijska reakcija, može biti i jedan od niza simptoma intolerancije na gluten.

Celijakija se sa sigurnošću može utvrditi samo putem krvnih pretraga i dodatnih analiza uzoraka tkiva iz sluznice tankog crijeva.

Oboljelima je potrebna izuzetna disciplina kako bi se potpuno navikli na novu prehranu i način života.

Hrana bez glutena

Sve je veći broj ljudi intolerantnih na gluten. Kod njih konzumacija glutena dovodi do upale sluznice tankog crijeva, a na kraju struktura tankog crijeva postaje takva da više ne može primati dovoljno hranjivih tvari. Posljedica toga je pad opskrbe organizma važnim bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, vitaminima i mineralnim tvarima što se, nažalost, prekasno dijagnosticira.

Znači li „bez glutena“ odmah i odricanje od proizvoda koji sadrže pšenicu?

Gluten je prirodni sastojak mnogih žitarica. Zastupljen je ne samo u pšenici nego i u raži, ječmu, zobi, piru i zelenom zrnu. U industriji živežnih namirnica gluten se dodaje i kao nositelj začina i aroma, ali i u gotovim proizvodima kao što su salame, čips ili umak za salatu.

Intolerancija na gluten treba se razlikovati od alergije na pšenicu, što ipak nije uvijek slučaj. Tako pekari često zamijene oznake na svojim proizvodima „bez glutena“ i „bez pšenice“ te kupcima koji boluju od celijakije nude kruh od pira ili raženi kruh.

Neznanje i nedovoljna informiranost uvijek su prisutni, stoga je bitno da ljudi koji boluju ili obole od celijakije zaista budu dobro informirani.

Dobro jesti, bez glutena

Oboljeli od celijakije ne moraju se odricati ukusne i uravnotežene prehrane. Kukuruz, riža, proso, kesteni, heljda ne sadrže gluten i mogu se konzumirati bez razmišljanja.

Mnogi oboljeli od celijakije govore da izuzetno cijene svoju prehranu bez glutena, s obzirom na to da moraju puno više paziti što jedu, hrane se osvještenije. Budući da prilikom pripreme jela treba jako paziti na sastojke, najjednostavnije je da kuhate sami sa svježim sastojcima.

Oboljeli od celijakije trebali bi imati sve manje problema u svojim svakodnevnom životu s obzirom na to da je sve više proizvođača koji nude specijalne proizvode napravljene bez glutena (kruh, peciva ili keksi …).