Mliječna kiselina: piling za grubu kožu

• Što je mliječna kiselina?
• Piling i hidracija: kako djeluje mliječna kiselina?
• Mliječna kiselina u njezi „pileće kože” i grubih dijelova kože
• Mliječna kiselina, urea ili druge AHA-kiseline: koja je razlika?
• Savjeti za njegu tijela mliječnom kiselinom
• Zaključak

Što je mliječna kiselina?

Mliječna kiselina pripada alfa-hidroksi kiselinama (AHA), a na popisima sastojaka najčešće se nalazi pod nazivom lactic acid. Ta aktivna tvar otapa odumrle ljuskice na površini kože pa grubi dijelovi postupno postaju glađi na dodir. U usporedbi s glikolnom kiselinom, mliječna kiselina je blaža: njezine su molekule veće pa sporije prodiru u kožu. To može smanjiti rizik od iritacija kod osjetljive kože.

U njezi tijela mliječna kiselina posebno je prikladna za područja kao što su potkoljenice, nadlaktice, bedra ili laktovi. Zašto je ta aktivna tvar osobito korisna za grubu i suhu kožu, pokazuje njezino dvostruko djelovanje.

Piling i hidracija: kako djeluje mliječna kiselina?

Gruba koža često nastaje kada se na površini nakupljaju odumrle stanice. Koža je tada suha, bez sjaja ili neravna na dodir. Mliječna kiselina nježno otapa te čvrsto prionule ljuskice. Za razliku od mehaničkog pilinga za tijelo sa zrncima, djeluje bez mehaničkog trljanja kože i može olabaviti vezu između odumrlih stanica kože. Još jedna prednost: mliječna kiselina ubraja se u sastojke koji vežu vlagu te pomaže gornjem sloju kože da bolje zadrži vodu. Osim toga, ta aktivna tvar odgovara blago kiseloj pH-vrijednosti kože. Kiselo okruženje važno je za prirodni kiseli zaštitni sloj koji štiti kožu od isušivanja i vanjskih utjecaja. Budući da je mliječna kiselina i sama kisela te se prirodno nalazi u koži, može pomoći u održavanju tog okruženja kože.

Upravo se ta kombinacija primjećuje u svakodnevnoj njezi kože:

• Grubi dijelovi kože postaju glađi na dodir: kada odumrle ljuskice kože postupno nestanu, površina kože izgleda ujednačenije.
• Suhoća se smanjuje: mliječna kiselina veže vlagu u gornjem sloju kože i čini kožu mekšom i elastičnijom.
• Njega koja slijedi lakše se razmazuje: na glađoj površini kože losioni za tijelo mogu se ravnomjernije nanijeti.
• Koža postaje profinjenija na dodir: osobito na potkoljenicama, nadlakticama ili laktovima koži je obično potrebno više primjena dok ne postane primjetno mekša.

Kao što vidite, mliječna kiselina djeluje dvostruko: potiče nježno ljuštenje i istodobno veže vlagu. Zbog toga je mliječna kiselina (lactic acid) osobito prikladna za dijelove kože koji su istodobno grubi i suhi.

Mliječna kiselina u njezi „pileće kože” i grubih dijelova kože

Sitne, hrapave točkice mogu se pojaviti osobito na nadlakticama, bedrima ili stražnjici. U tom se kontekstu često govori i o „pilećoj koži” ili keratosis pilaris. Koža je zrnata na dodir, izgleda neravno i često je dodatno sklona suhoći.

Mliječna kiselina često se koristi u proizvodima za njegu tijela namijenjenima dijelovima tijela koji djeluju grubo. Ovisno o konceptu proizvoda, može biti dio rutine njege u kojoj, uza samu primjenu, važnu ulogu imaju i hidracija te redovita, nježna njega. Kod „pileće kože” najvažnija je redovita, nježna rutina:

• Ne trljajte snažno: grubi pilinzi ili snažno ribanje dodatno iritiraju kožu. Njega mliječnom kiselinom primjenjuje se bez zrnaca za piling pa ne iziskuje mehaničko trljanje.
• Dodajte hidraciju: hrapave točkice obično su uočljivije kada je koža suha. Losion za tijelo koji veže vlagu čini kožu mekšom i elastičnijom.
• Budite strpljivi: izgled kože ne mijenja se preko noći. Glađi rezultat u pravilu je vidljiv nakon nekoliko tjedana redovite njege.

Mliječna kiselina ne može trajno ukloniti „pileću kožu”. No uz kontinuiranu primjenu ta aktivna tvar može pridonijeti tome da koža na nadlakticama, bedrima ili stražnjici bude glađa na dodir i ujednačenijeg izgleda.

Mliječna kiselina, urea ili druge AHA-kiseline: koja je razlika?

• Mliječna kiselina otpušta čvrsto prionule ljuskice na površini i pomaže gornjem sloju kože da zadrži vlagu. Zbog toga je gruba koža glađa i mekša na dodir. Budući da su njezine molekule veće od molekula glikolne kiseline, mliječna kiselina sporije prodire u kožu i manje iritira osjetljivu kožu.
• Glikolna kiselina je AHA-voćna kiselina izrazito malih molekula pa zato djeluje intenzivnije. Ta je aktivna tvar prikladna prije svega kada je poželjan  izražen učinak pilinga. Osjetljiva ili vrlo suha koža ipak može brže reagirati na glikolnu kiselinu crvenilom ili osjećajem zatezanja.
• Bademova kiselina također pripada AHA voćnim kiselinama i zbog velikih molekula smatra se vrlo nježnom. U usporedbi s mliječnom kiselinom ipak veže manje vlage. Zato je za suhe, grube dijelove tijela mliječna kiselina često bolji izbor.
• Urea nije kiselina, nego prirodni hidracijski faktor koji tijelo i samo proizvodi. Ta aktivna tvar veže vodu i čini suhu kožu mekšom i elastičnijom. U višim koncentracijama urea može otapati i zadebljanja rožnatog sloja, no u središtu je hidracija.

Što to znači za rutinsku njegu? Ako je vaša koža ponajprije sklona suhoći, urea pruža intenzivnu hidraciju. Ako želite da grubi dijelovi budu glađi i istodobno hidrirani, mliječna kiselina nudi pravu kombinaciju.

Savjeti za njegu tijela mliječnom kiselinom

Ovako možete koristiti mliječnu kiselinu u svojoj svakodnevnoj rutini:

• Počnite polako: na početku su dovoljne jedna do dvije primjene tjedno. Ako vaša koža dobro podnosi aktivnu tvar, učestalost možete postupno povećavati.
• Nanesite tanak sloj: obično je dovoljna mala količina. Proizvod treba nanijeti ravnomjerno. Ako koža peče ili je osjećaj neugodan, preporučuje se smanjiti primjenu.
• Njegujte grube dijelove kože: mliječna kiselina osobito je prikladna za potkoljenice, nadlaktice, bedra ili laktove. Svježe obrijani, nadraženi ili ozlijeđeni dijelovi kože trebali bi prije primjene potpuno zacijeliti.
• Dodajte hidrataciju: nakon primjene mliječne kiseline suhoj je koži potreban bogat losion ili krema za tijelo. Sastojci poput glicerina, ceramida ili biljnih ulja pružaju intenzivnu njegu i održavaju kožu mekom i elastičnom.
• Nanesite zaštitu od sunca: AHA-kiseline mogu povećati osjetljivost kože na svjetlost. Ako redovito koristite mliječnu kiselinu, svakako nanesite zaštitu od sunca (najmanje SPF 30) na nepokrivene dijelove kože na rukama, nogama, ramenima i dekolteu. Također izbjegavajte kontakt s očima.

Kod vrlo suhe ili osjetljive kože budite oprezni: peckanje, jako crvenilo ili dugotrajan osjećaj zatezanja jasni su znakovi da treba prekinuti primjenu ili rjeđe koristiti aktivnu tvar. Za dijelove tijela koji djeluju grubo važna je kontinuirana rutina njege. Osobito na područjima kao što su nadlaktice, bedra ili stražnjica može biti korisno primjenu redovito nastaviti tijekom duljeg razdoblja, u skladu s odgovarajućim uputama za uporabu.

Zaključak

Mliječna kiselina dobro je prikladna za grube, suhe i neravne dijelove tijela jer otapa čvrsto prionule ljuskice i istodobno veže vlagu. Mliječna kiselina sastojak je koji se u proizvodima za njegu tijela koristi za područja kao što su potkoljenice, nadlaktice ili bedra. Pri primjeni je važno početi polako: započnite s nekoliko puta tjedno i pratite kako vaša koža reagira. Budući da AHA-kiseline mogu povećati osjetljivost na svjetlost, danju treba nanijeti odgovarajuću zaštitu od sunca.