Probiotici
Svi pričaju o probioticima. No što su zapravo probiotici? I kako djeluju na naša crijeva i na naš imunitet? Mogu li ga uistinu jačati? Ovdje se informirajte o namirnicama obogaćenim „čudotvornim bakterijama“.
dm-drogerie markt
Vrijeme čitanja 4 min.
•
10.12.2024.
Što su probiotici?
Probiotici su proizvodi koji sadrže bakterijske kulture. Mikroorganizmi poput bakterija mliječne kiseline, bifidobakterija ili određenih kvasnih gljivica dodaju se probiotičkoj hrani. Budući da te održive mikroorganizme želučana kiselina ne razgrađuje, dospijevaju neoštećeni u crijeva gdje imaju pozitivan utjecaj na crijevnu floru. Pojam „probiotici“ izvodi se iz latinske riječi „pro“ (za) i grčke riječi „bios“ (život).
No ne postoje znanstveni dokazi da probiotske namirnice ili dodaci prehrani potiču zdravlje. Zato proizvođači takvih namirnica ne smiju reklamirati tvrdnje o pozitivnom djelovanju na zdravlje. Jedina iznimka su tri soja bakterija mliječne kiseline kod kojih su dokazani pozitivni efekti na crijevnu floru.
Važno
Proizvođači hrane s dodanim probioticima više ne smiju oglašavati učinke svojih proizvoda na zdravlje unutar EU. Dopuštena je samo tvrdnja "pospješuje probavu laktoze".
Koje namirnice najviše obiluju probioticima?
Brojne namirnice prirodno sadrže probiotike: bakterije mliječne kiseline su, na primjer, sastavni dio mliječnih proizvoda, poput kefira, jogurta ili mlaćenice. Mliječni proizvodi koji se zagrijavaju (pasteriziraju), više ne sadrže probiotike.
Ove namirnice obiluju probioticima:
- proizvodi mliječne kiseline, poput jogurta, kefira, ajrana, kiselog mlijeka ili mlaćenice
- domaće, fermentirano povrće, poput kiselog kupusa, kimchija ili kiselih krastavaca
- peciva s kiselim tijestom, poput kruha, peciva, kolača ili pizze
- tvrdi sir koji je dugo zreo, poput parmezana, gruyèrea ili cheddara
- fermentirani proizvodi soje, poput misoa ili tempeha.
Kraj popisa
Djelovanje probiotika
Unatoč nedovoljnim spoznajama o djelovanju probiotika, popularnim mikroorganizmima pripisuju se karakteristike koje se pozitivno odražavaju za zdravlje. Tu se ubrajaju sljedeće:
- probiotici bi mogli pridonositi jačanju prirodne obrambene funkcije crijevne flore. Tako se organizam može bolje očuvati od eventualnih uzročnika bolesti.
- imunitet može imati koristi te se može i sam jačati u procesu jačanja crijevne flore.
- probioticima se često pripisuje svojstvo poticanja probave i redovita stolica.
Je li smisleno uzimati probiotike?
Budući da ne postoje znanstveni dokazi o pozitivnom djelovanju probiotika na zdravlje, stručnjaci ne preporučuju uzimanje skupih namirnica i dodataka prehrani koji sadrže mikroorganizme. Umjesto toga, preporučuju uravnoteženu i zdravu prehranu prirodnim namirnica koje sadrže probiotike.
Tko ne bi trebao uzimati probiotike?
Njemačko društvo za gastroenterologiju, probavne i metaboličke bolesti (njemačka kratica, DGVS) upozorava osobe s akutnom upalom gušterače na uzimanje probiotika. Osobe koje su ozbiljno bolesne ili imaju oslabljen imunitet, također bi trebale izbjegavati dodatke prehrani koji sadrže probiotike.
Poticanje zdravlja crijeva
Zdrava crijevna flora jača imunitet i može se pozitivno odraziti na naše zdravlje i naše blagostanje. Kako bismo izgradili crijevnu floru i održavali je zdravom, ne moramo kupovati probiotske proizvode, nego se jednostavno trebamo samo hraniti zdravo i raznovrsno:
- voće, povrće, mahunarke i proizvodi od cjelovitih žitarica obiluju vitaminima i vlaknima. Dijetalna vlakna, također poznata kao prebiotici, ulaze u debelo crijevo neprobavljena i mogu imati pozitivan učinak na funkciju i aktivnost crijeva. Vlakna također osiguravaju dulji osjećaj sitosti.
- jogurt, ajran, kefir, fermentirano povrće ili kruh od kiselog tijesta sadrže prirodne probiotike i mogu pridonijeti zdravoj crijevnoj flori te mogu jačati crijeva.
- namirnice i hrana koje obiluju mastima i šećerima, u pravilu se teško probavljaju. U nekim slučajevima mogu čak prouzročiti probleme s probavom, poput zatvora ili nadutosti. Stoga biste trebali izbjegavati gotova jela i slatkiše ili ih jesti jako rijetko.
- da bi naša probava mogla dobro funkcionirati, trebali biste dnevno piti 1,5 do 2 litre vode ili nezaslađenog čaja.
Nije samo prehrana važna za zdravlje crijeva. I redovito kretanje pridonosi funkcioniranju ovo važnog organa te našem blagostanju.









