Kopriva: vrijedna ljekovita i povrtna biljka

• Svojstva i sastojci

• Kako se kopriva koristi u prirodnoj medicini?

• Berba koprive: savjeti za sakupljanje i obradu

• Kopriva u kuhinji: zdravi recepti

• Kako koprivu korisno iskoristiti u vrtu?

• Zaključak

Svojstva i sastojci

Kopriva (Urtica dioica), poznata i kao velika kopriva, pripada porodici koprivnjača (Urticaceae) i višegodišnja je, otporna biljka. Raste do visine od jednog i pol metra i široko je rasprostranjena u Europi i Aziji. Može se pronaći u parkovima, na livadama, uz rubove šuma, u močvarnim područjima i na vlažnim tlima bogatim dušikom i humusom, gdje najbolje uspijeva. Zbog toga se smatra pokazateljem plodnog tla.

Njezini nasuprotni listovi grubo su nazubljeni, svijetlo do tamno sivo-zeleni i prekriveni dlačicama koje pri dodiru ispuštaju otrov koprive. Taj otrov uzrokuje bezopasne, ali neugodne iritacije kože poput crvenila i osipa.

Kopriva je jestiva i vrlo svestrana biljka. Bogata je mineralima poput kalcija, magnezija, kalija, željeza i silicija. Također sadrži vitamin A i vitamin C. Njezine sjemenke obiluju linolnom kiselinom, vrijednom omega-6 masnom kiselinom te vitaminom E. U listovima i dlačicama pronađeni su i tragovi acetilkolina, neurotransmitera, čija funkcija u biljci još nije u potpunosti razjašnjena.

Osim toga, i mala i velika kopriva izvrsni su biljni izvori proteina. U 100 grama kuhanih listova nalazi se oko 7 grama proteina, što ih čini hranjivima poput slanutka ili graha.

Mitovi o koprivi

Kopriva, poznata po svojim "obrambenim" dlačicama, dio je mnogih legendi i mitova:

• Zbog dlačica smatrali su je u mnogim europskim zemljama čarobnom biljkom kojom su se tjerale vještice, demoni i zli duhovi.
• Ljudi su vješali snopove koprive na ulaze u kuće ili staje kako bi zaštitili imanje od zlih čarolija. Konzumacija jela od koprive, poput juhe, također je trebala razbiti moć "drugog svijeta".
• U Njemačkoj se vjerovao da kopriva štiti od munja jer je u germanskoj mitologiji bila povezana s bogom groma Donarom. Koprive na kući ili tavanu trebale su zaštititi imovinu od udara munje.
• Prema narodnom vjerovanju, konzumacija juhe ili špinata od koprive na Veliki četvrtak trebala je spriječiti financijske poteškoće.

Osim toga, sjemenke koprive smatrale su se prirodnim afrodizijakom.

Kako se kopriva koristi u prirodnoj medicini?

U prirodnoj medicini kopriva je vrlo cijenjena kao ljekovita biljka. Njezini sastojci:

• potiču metabolizam
• djeluju diuretički (protiv zadržavanja vode)
• poboljšavaju cirkulaciju
• smanjuju upale.

Švicarski liječnik i prirodoslovac Paracelsus (1493./94.–1541.) koristio je koprivu za liječenje bolova u zglobovima. I danas se čajevi i ekstrakti od koprive preporučuju kao dodatna terapija kod reumatskih tegoba. Osim toga, proizvodi od koprive koriste se kod problema s prostatom, mokraćnim kanalima i mjehurom te kod edema i zadržavanja vode u nogama.

Važno: zbog diuretičkog djelovanja kopriva može iz tijela izbaciti i minerale, što dugoročno može dovesti do nedostatka. Stoga čajeve i druge pripravke koristite samo kao kratkotrajnu kuru od dva do tri tjedna. Osobe s oštećenom funkcijom srca i/ili bubrega trebale bi izbjegavati koprivu. Prije upotrebe posavjetujte se s liječnikom.

Berba koprive: savjeti za sakupljanje i obradu

Listove i izdanke koprive možete brati već od ožujka, a sezona berbe traje sve do studenog. Birajte mjesta daleko od prometnica, polja i pašnjaka kako biste izbjegli biljke kontaminirane ispušnim plinovima, gnojivima, pesticidima ili životinjskim izmetom.

Nosite čvrste vrtne rukavice kako biste se zaštitili od njezinih dlačica. Listove skidajte od dna prema vrhu stabljike.

Obrada listova koprive

Ako želite svježe listove koristiti za kuhanje, dlačice je potrebno neutralizirati. Blanširajte listove kratko u vrućoj vodi ili ih izvaljajte valjkom za tijesto. Za skladištenje ih osušite tako da ih objesite na hladno, suho i tamno mjesto.

Druga opcija je zamrzavanje. Nasjeckajte listove koprive i stavite ih u vrećicu za zamrzavanje. Tako ih možete čuvati u zamrzivaču i koristiti prema potrebi.

Kopriva u kuhinji: zdravi recepti

Kopriva je jestiva, a u kuhinji se najčešće koriste mladi listovi i vrhovi izdanaka koji okusom podsjećaju na špinat. Također, sjemenke i cvjetni pupoljci s orašastim okusom mogu se koristiti u pripremi jela.

Popularna jela od koprive uključuju:

• pesto od koprive
• špinat od koprive
• juhe od koprive.

Osušeni listovi i sjemenke često se koriste kao dodatak salatama, povrtnim jelima i jelima s jajima.

Kopriva kao proizvod za njegu

Zahvaljujući visokom sadržaju minerala, kopriva je izvrsna za njegu kose i vlasišta. Zbog svojih svojstava:

• potiče rast kose
• regulira proizvodnju sebuma i pH-vrijednost
• smanjuje perut i iritacije.

Recept za domaću masku za kosu od koprive:

1. Prelijte šaku suhih listova koprive s 500 ml kipuće vode.
2. Ostavite da odstoji 10 minuta.
3. Procijedite tekućinu kroz sito i ostavite da se ohladi.
4. Nakon pranja kose, umasirajte tekućinu u vlasište.

Kako koprivu korisno iskoristiti u vrtu?

Od koprive možete napraviti hranjivu tekuću gnojidbu koja opskrbljuje biljke dušikom, kalijem, fosforom i silicijem te odbija štetnike.

Recept za gnojivo od koprive:

1. Nasjeckajte 1 kg svježe koprive i stavite u posudu.
2. Dodajte 10 litara vode.
3. Pokrijte posudu i ostavite da odstoji 10–14 dana.
4. Miješajte svakodnevno.
5. Kada prestanu izlaziti mjehurići, gnojivo je spremno.

Razrijedite smjesu u omjeru 1:10 s vodom i zalijevajte biljke. Za suzbijanje štetnika, smjesu stavite u prskalicu i nanesite na biljke.

Ostale primjene

Zbog visokog sadržaja proteina, mladi listovi koprive popularni su kao hrana za piliće i pačiće. Osušene stabljike također su hranjiv dodatak za domaće životinje poput kokoši, koza, ovaca, svinja i goveda.

Zaključak

Kopriva nije zaslužila reputaciju dosadnog korova. Unatoč dlačicama koje izazivaju iritacije, ona je izuzetno svestrana biljka. Bogata hranjivim tvarima, koristi se u prirodnoj medicini, kozmetici i kuhinji. Također, kao gnojivo ili stočna hrana, pruža ekološke prednosti. S pravim pristupom, kopriva je neprocjenjiv resurs u prehrani, medicini i vrtlarstvu.