Jezik: njega i funkcije
Bez jezika izgubili bismo mnoge važne sposobnosti, poput osjeta okusa i govora. Već iz toga možemo naslutiti koliko je taj organ važan za naše tijelo. Poremećaji i bolesti često ne zahvaćaju samo jezik – zbog čega je odgovarajuća oralna higijena s njegom jezika toliko važna.

dm-drogerie markt
Vrijeme čitanja 5 min.
•
12.10.2026.

Jezik je iznimno praktičan i svestran organ koji se usput može koristiti i za komunikaciju bez riječi – primjerice, kada nekome isplazimo jezik. No njegove glavne zadaće leže drugdje: u kušanju, govoru, jedenju i opipavanju. Zahvaljujući okusnim pupoljcima jezik nas čak može zaštititi od trovanja.
Anatomija jezika
Jezik je jedan od najsvestranijih organa u našem tijelu. Kako bi mogao obavljati sve svoje zadaće, mora biti vrlo pokretljiv, dobro zaštićen i povezan s brojnim živcima.
Građa jezika
Pojednostavljeno gledano, jezik je velik mišić prekriven sluznicom. Stražnji dio tijela jezika i podjezična resica na donjoj strani jezika čvrsto su srasli s dnom usne šupljine. To se područje naziva korijenom ili bazom jezika.
Na gornjoj strani tijela jezika nalazi se takozvana dorzalna površina jezika sa središnjim žlijebom. Na samom prednjem dijelu nalazi se osjetljivi vrh jezika.
Mišići i korijen jezika
Jezik nije jedan mišić, nego složena struktura sastavljena od brojnih različitih mišićnih snopova. Oni se protežu poprečno, uzdužno i okomito, što omogućuje iznimnu pokretljivost tijela jezika. Jeste li već isprobali? Čak se i pri izvođenju joge za lice jezik pokreće!
Preko korijena jezika organ je povezan s potrebnim krvnim žilama i živcima. Te su živčane veze važne kako bi jezik mogao obavljati svoje brojne zadaće i preko različitih receptora pružati nam informacije.
Papile na gornjoj strani jezika
Gornja strana jezika na dodir je hrapava. To nam omogućuje ne samo zadržavanje hrane jezikom i njezino nadziranje tijekom jela, nego nam daje i informacije o strukturi namirnica u ustima. Za hrapavu su strukturu odgovorne papile.
Dok su mehaničke papile izravno povezane s mišićima jezika i imaju važnu ulogu u opipavanju, okusne papile omogućuju nam osjet okusa. Strukture koje se često nazivaju okusnim pupoljcima sadrže osjetne stanice raspoređene poput latica cvijeta.
Funkcije jezika
Jezik je pravi junak svakodnevice: što god radili ustima, jezik je uvijek u središtu zbivanja. Njegove zadaće i funkcije pritom su iznenađujuće raznolike.
Osjet okusa
Osjet okusa
Osjetne stanice okusnih pupoljaka prepoznaju određene tvari u hrani i prosljeđuju tu informaciju mozgu. Zajedno s njuhom, okus i miris stvaraju ono što doživljavamo kao aromu.
U osnovi se trenutačno razlikuje pet okusa: slano, slatko, kiselo, gorko i umami. Znanstvenice i znanstvenici trenutačno raspravljaju možemo li okusiti i masno. Na to upućuju odgovarajuće osjetne stanice. A što je s ljutim? Ljutina nije okus, nego se u mozak prenosi preko specijaliziranih osjetnih stanica i receptora za bol.
Zanimljivost: dugo se vjerovalo da određeni dijelovi jezika osjete i prepoznaju određene okuse. Danas znamo da su okusni pupoljci raspoređeni zajedno, ali su gušće koncentrirani na vrhu i bočnim stranama tijela jezika. Na stražnjem dijelu jezika osobito intenzivno osjećamo gorčinu – vjerojatno radi zaštite od trovanja.
Dobro je znati: tijekom prehlade smanjuje se osjetljivost okusnih papila. Hrana ima drukčiji okus ili ga uopće nema.
Govor
Govor
Još je u srednjem vijeku odsijecanje jezika bilo oblik kazne za laganje, bogohuljenje i lažno zaklinjanje. Tako kažnjena osoba nakon toga gotovo nije mogla govoriti. Bez jezika ne možemo oblikovati glasove, a time ni riječi. Za govor je osobito važan vrh jezika. Ako je njegova pokretljivost ograničena ili je jezik otečen, dolazi do govornih poteškoća.
Opipavanje
Opipavanje
Jezik je mnogo osjetljiviji od, primjerice, prstiju jer se na njegovoj površini nalazi osobito mnogo receptora za dodir po četvornom centimetru. Prvenstveno bebe i mala djeca u takozvanoj oralnoj fazi koriste osjet dodira jezika kako bi istraživala teksture. No i odrasli jezikom opipavaju, primjerice, tijekom jela: ako se u hrani nađe riblja kost ili vlas, jezik će to primijetiti.
Jelo i piće
Jelo i piće
Pri uzimanju hrane jezik preuzima ulogu pokretne trake prema jednjaku. Osim toga, tijekom žvakanja gura hranu prema zubima te pritom redovito provjerava njezino stanje.
Sisanje
Sisanje
Kada pri zatvorenim ustima jezik potisnemo unatrag, možemo stvoriti podtlak – odnosno sisati. To je praktično pri upotrebi slamke, a bebama čak nužno za preživljavanje. Zahvaljujući tom tlaku mogu sisati majčino mlijeko ili mlijeko iz bočice.
Imunosna obrana
Imunosna obrana
Na samom stražnjem dijelu jezika nalaze se jezične tonzile. Kao i druge tonzile u ždrijelu, imaju važnu ulogu u imunosnoj obrani. Bore se protiv bakterija i virusa koji dospiju u usta kako ne bi prodrli dublje u tijelo.
Jezik i oralna higijena
Hrapava površina gornje strane jezika, s brojnim izbočinama i okusnim pupoljcima, prekrivena je sluznicom i u pravilu tankom, svijetlom naslagom. Preporučuje se redovito uklanjati tu naslagu. Za to je najprikladniji čistač jezika. Njime se naslaga struže s jezika odostraga prema naprijed. Tako se olakšava prirodno čišćenje površine jezika. Ako nemate čistač jezika, možete upotrijebiti i četkicu za zube ili čajnu žličicu.
Temeljito ispiranje vodicom za usta na kraju njege zuba i usne šupljine čisti i korijen jezika te sitne izbočine na njegovoj površini. Njega jezika osobito je važna kod sklonosti neugodnom zadahu.
Bolesti jezika
Zdrav jezik je ružičasto-crven i ima tanku svijetlu naslagu. Ako se pojave promjene boje, poput izraženog crvenila ili obojene naslage, to može upućivati na bolest. Ona može zahvatiti jezik, usnu šupljinu ili čak cijeli organizam.
Tipične bolesti jezika uključuju virusne i bakterijske infekcije sluznice praćene crvenilom, upalama, aftama ili pukotinama. Druge promjene jezika smatraju se odrazom općeg zdravstvenog stanja i mogu biti pokazatelji brojnih različitih bolesti.
Jezik kao pokazatelj zdravlja
Pogled na jezik može dati naznaku bolesti ili trovanja. Ako je prekriven žutom naslagom, uzrok bi mogla biti gljivična infekcija. Oteklina se, primjerice, može pojaviti zbog alergije.
Upadljivo blijed i gladak jezik upućuje na nedostatak željeza, dok se takozvani magenta jezik pojavljuje kod nedostatka vitamina B12. Nakon duljeg uzimanja nekih antibiotika može se pojaviti crna obojenost. Žuta ili smeđa naslaga često se javlja kod oslabljene funkcije ili zatajenja jetre. U svakodnevnom životu osobito je česta debela bjelkasta naslaga tipična za prehlade.
Važno: Promjene boje i naslage, osobito ako se pojave iznenada ili su izražene, treba što prije provjeriti kod liječnika.
Zaključak
Jezik zaslužuje malo dodatne pozornosti. Nezamjenjiv je u svakodnevnom životu i ima ključnu ulogu u jedenju, osjetu okusa i govoru. Pravilnom njegom jezika i oralnom higijenom mogu se smanjiti infekcije u usnoj šupljini. To koristi ne samo jeziku, nego i zubima i desnima.






