Crvenilo i iritacije: kontaktni dermatitis

• Što je kontaktni dermatitis?
• Alergijski kontaktni dermatitis
• Iritativno-toksični kontaktni dermatitis
• Kronični kontaktni dermatitis
• Dobro je znati: nije svaki ekcem kontaktni dermatitis
• Što možete sami učiniti
• Kada se obratiti liječnici ili liječniku?
• Jaka kožna barijera, jaka zaštita
• Zaključak

Što je kontaktni dermatitis?

Pojam „kontaktni dermatitis” potječe iz latinskog i opisuje upalu kože (dermatitis) koja je nastala zato što je koža došla u dodir s određenom tvari. Ubraja se među najčešće kožne bolesti u svijetu i u načelu može pogoditi svakoga, neovisno o dobi ili tipu kože.

Kontaktni dermatitis nije zarazan i u velikoj je većini slučajeva izlječiv. Ključni prvi korak jest otkriti što je kožu toliko opteretilo.

Stručnjaci pritom razlikuju dva oblika: alergijski i iritativno-toksični kontaktni dermatitis.

Alergijski kontaktni dermatitis

Kod alergijskog kontaktnog dermatitisa, koji se naziva i alergijski kontaktni ekcem ili kontaktna alergija, imunosni sustav preosjetljivo reagira na dodir kože s materijalom ili tvari koja je zapravo bezopasna. Pri prvom dodiru još se ništa vidljivo ne događa, ali imunosni sustav pamti tu tvar i pogrešno je svrstava u prijetnje. Pri sljedećem dodiru oglašava uzbunu: alergijska reakcija obično slijedi jedan do tri dana kasnije. Zbog te odgode ponekad je teško prepoznati okidač.

Tipični okidači:

• metali, npr. nikal (u nakitu, kopčama remena, satovima)
• mirisne tvari, npr. citronelol (u kozmetici, parfemima, deterdžentima)
• konzervansi, npr. metilizotiazolinon (u kremama i losionima)
• lateks (u rukavicama ili kondomima)
• bojila, npr. p-fenilendiamin (u tamnim bojama za kosu)
• biljke, npr. kamilica i arnika (u mastima i tinkturama)

Tipični simptomi:

• Pojavljuje se slabije ograničen osip. Kasnije se može pojaviti i na dijelovima tijela koji nisu bili u dodiru s tvari koja ga je izazvala (raspršena reakcija).
• Tkivo blago otekne.
• Koža svrbi.
• Stvaraju se mali mjehurići ispunjeni tekućinom.
• Kad mjehurići puknu, nastaju vlažna mjesta, a kasnije se stvaraju kraste i ljuske.

Često su pogođena zanimanja u kojima koža mnogo dolazi u dodir s kemikalijama: frizerska, kozmetička i njegovateljska zanimanja, ali i pekarska, metalska i građevinska.

Iritativno-toksični kontaktni dermatitis

Znatno češći od alergijskog je iritativno-toksični kontaktni dermatitis. Stručnjaci često govore i samo o iritativnom ili samo o toksičnom dermatitisu. Iritativno znači nadražujuće (u smislu ometanja, podraživanja), a toksično znači otrovno, štetno.

U ovom obliku upale kože ne sudjeluje alergijski proces. Umjesto toga određene tvari ili materijali izravno napadaju kožnu barijeru, odnosno krajnji vanjski sloj kože: mehanički, trenjem, pritiskom ili kemijski, tvarima koje nadražuju kožu. Kožna barijera time slabi: gubi vlagu, isušuje se i postaje propusnija za tvari koje bi zapravo trebale ostati vani. Reakcija često nastaje tijekom ili ubrzo nakon dodira i povlači se čim okidač nestane.

Tipični okidači:

• voda, npr. zbog čestog pranja ruku ili rada u vlažnim uvjetima
• tjelesne tekućine poput znoja, mokraće, stolice ili sline
• agresivni sapuni i sredstva za čišćenje
• otapala
• cement
• UV-zračenje

Tipični simptomi:

• Zahvaćeno mjesto izgleda crveno i upaljeno, često s jasno vidljivim granicama upravo ondje gdje je došlo do dodira.
• Tkivo blago otekne.
• Koža peče.

Pelenski dermatitis: kada koža ispod pelene pati

Pelenski dermatitis jedan je od najčešćih oblika iritativnog kontaktnog dermatitisa. Uglavnom se javlja kod beba i male djece, ali mogu biti pogođene i starije osobe koje nose pelene ili uloške za inkontinenciju.

Razlog: ispod pelene je vlažno i toplo. Mokraća, stolica i neprestano trenje nadražuju osjetljivu kožu – osobito ako se pelena ne mijenja redovito ili se koža ne očisti temeljito. Rezultat je crvena, nadražena koža koja peče i boli.

Što pomaže?

Pri svakom mijenjanju pelene nježno očistite kožu, ostavite je da se dobro osuši i nanesite kremu s cinkom. Kad god je moguće, napravite kratke „pauze bez pelene” kako bi koža mogla disati. Ako se crvenilo unatoč tome ne povuče ili se oko zahvaćenog mjesta pojave sitne crvene točkice, moguće je da je u igri i gljivična infekcija. Tada se obratite liječnici ili liječniku!

Intertrigo: kada se koža trlja o kožu

Intertrigo, poznat i kao intertriginozni ekcem ili ojedine, iritativni je dermatitis koji se javlja u kožnim naborima – prije svega u preponama, ispod grudi ili u pazusima. Ondje se koža trlja o kožu, znoj i vlaga se zadržavaju, a koža postaje nadražena.

Što pomaže?

Kožu pažljivo operite blagim sapunima, dobro je osušite, njegujte zaštitnim kremama i nadraženim mjestima omogućite što više zraka. I ovdje vrijedi pravilo: ako se koža unatoč njezi ne poboljša, potrebno je posjetiti liječnika jer se koža može dodatno inficirati gljivicama ili bakterijama.

Kronični kontaktni dermatitis

Ako se okidač dosljedno izbjegava i upala liječi, kontaktni ekcem obično brzo nestaje. Problem nastaje kada se dodir ne može tako lako spriječiti, primjerice, kod ljudi koji na poslu svakodnevno rade s vodom, sredstvima za čišćenje ili drugim nadražujućim tvarima. Tada postoji rizik da se akutna reakcija razvije u kroničnu bolest. To se može očitovati na sljedeći način:

• Koža gubi vlagu i postaje suha i hrapava.
• Koža se zadebljava i poprima izgled nalik štavljenoj koži (lihenifikacija) jer se zaštitno prilagođava.
• Na rukama, jagodicama prstiju ili zglobovima nastaju pukotine (ragade) koje mogu biti bolne i krvariti.
• Koža svrbi.
• Zahvaćeno mjesto s vremenom može postati tamnije ili poprimiti crvenkasto-smećkastu boju.

Dobro je znati: nije svaki ekcem kontaktni dermatitis

„Ekcem” je krovni pojam za upalne promjene kože i sam po sebi ništa ne govori o uzroku. Osim kontaktnog dermatitisa postoje i drugi oblici ekcema, primjerice, atopijski ekcem (atopijski dermatitis, osip sa snažnim svrbežom koji se javlja u naletima), seboroični ekcem (masne ljuske na mjestima bogatima lojnim žlijezdama, poput vlasišta, čela ili iza ušiju) ili dishidrotični ekcem (sitni, jako svrbljivi mjehurići s tekućinom na šakama i stopalima). Simptomi su slični, ali se uzroci i pristupi liječenju razlikuju. Pouzdanu dijagnozu uvijek postavlja liječnica ili liječnik, najbolje dermatologinja ili dermatolog.

Što možete sami učiniti

1. korak: pronađite i izbjegavajte okidač

Dok je kod iritativnog kontaktnog dermatitisa okidač često očit, kod alergijskog kontaktnog dermatitisa često nema jasnog traga. Razmislite: što se promijenilo neposredno prije reakcije? Novi deterdžent, nova krema, novi nakit, novi parfem? Kratko prisjećanje na posljednja 72 sata može biti vrlo korisno.

Ako ne možete pronaći okidač ili imate sumnju koju biste željeli potvrditi, liječnica ili liječnik može provesti takozvani patch-test – poznat i kao epikutani test. Pritom se male količine čestih alergena nanose na flaster koji se zalijepi na kožu. Nakon 24 do 48 sati provjerava se je li i gdje koža reagirala. Tako se alergen može pouzdano utvrditi.

Kada pronađete okidač, izbjegavajte ga koliko god je moguće. Gdje to nije izvedivo, primjerice na poslu, pomažu zaštitne mjere poput zaštitnih rukavica.

2. korak: umirite kožu

Nadraženoj koži sada je potrebno mnogo mira i odgovarajuća njega. Kod akutnih tegoba hladni, vlažni oblozi s čistom vodom mogu brzo donijeti olakšanje.

Kao potpora pomažu kreme, losioni i masti s cinkovim oksidom ili dekspantenolom. Cinkov oksid stvara nježan zaštitni film na nadraženoj koži i štiti je od vanjskih utjecaja. Dekspantenol (provitamin B5) potiče obnovu kože, hidrira je i pomaže korak po korak ponovno izgraditi kožnu barijeru.

Što vašoj koži sada ne godi

Koliko god se činilo nemogućim, molimo vas, nemojte se češati! To pogoršava upalu i čini ionako nadraženu kožu podložnom infekcijama. Osim toga, jako parfimirani proizvodi, alkohol u proizvodima za njegu i prevruća voda pri pranju sada su zabranjeni.
 

Kada se obratiti liječnici ili liječniku?

Male, akutne iritacije često se mogu dobro svladati i bez pomoći – izbjegavanjem okidača i dobrom njegom kože. Ponekad je ipak razumno potražiti liječničku pomoć: kako bi se okidač pouzdano utvrdio, spriječilo da stanje postane kronično ili kako bi se jače tegobe učinkovito liječile.

Obratite se liječnici ili liječniku ako:

• se tegobe ne poboljšaju nakon 1–2 tjedna ili se unatoč njezi pogoršavaju.
• je zahvaćena velika površina ili lice.
• se stvaraju mjehurići koji pucaju i vlaže.
• primijetite znakove infekcije (pojačano crvenilo, toplinu, gnoj, vrućicu).
• je svrbež toliko jak da vam znatno narušava san ili svakodnevicu.
• sumnjate da imate alergiju i želite je potvrditi.
• se tegobe ne poboljšavaju unatoč alternativama, zaštitnim mjerama i njezi.
• je zahvaćeno vaše dijete.

Kada je potreban kortizon?

U medicini se kod kontaktnih ekcema često primjenjuju kreme s kortizonom kako bi se zaustavila upalna reakcija. To može biti osobito korisno kada je upala vrlo opsežna, jako svrbi ili se ne poboljšava unatoč blagoj njezi. No važno je znati: kortizon suzbija simptome, a ne uzrok. Sve dok okidač i dalje djeluje, ni kortizon ne pomaže mnogo.

Prije primjene ipak biste trebali znati nekoliko stvari:

• primjenjujte kratkotrajno: kortizon je namijenjen vremenski ograničenom liječenju. Dugotrajna primjena može stanjiti kožu.
• primjenjujte štedljivo: kortizon se nanosi u tankom sloju, a ne utrljava obilno. Ovdje vrijedi pravilo: manje je više.
• uz liječnički nadzor: na licu, u kožnim naborima i kod djece kortizon primjenjujte samo prema preporuci liječnika.

Ako niste sigurni trebate li i kako primjenjivati kortizon, razgovarajte sa svojom liječnicom ili liječnikom.
 

Jaka kožna barijera, jaka zaštita

Koža je najveći organ našeg tijela i prva linija obrane od vanjskog svijeta. Pritom je osobito važan najgornji sloj kože, takozvana kožna barijera: on sprečava prodor bakterija, štetnih tvari, alergena i nadražujućih tvari, a istodobno osigurava da vlaga ostane u koži.

Ako je taj važan zaštitni sloj oslabljen, više ne može dobro obavljati svoju zadaću. Zato je jaka kožna barijera najbolja prevencija iritacija.

Savjeti za jaku kožnu barijeru:

• Nježno čistite kožu, najbolje pH-neutralnim proizvodima bez mirisa i dodataka.

• Redovito mažite kožu kremom, osobito nakon pranja. Relipidirajući losioni i kreme s ceramidima (lipidima koje koža sama proizvodi) pomažu koži da ponovno izgradi svoje prirodne masnoće.

• Pobrinite se za dovoljno vlage. Aktivni sastojci poput glicerina ili hijaluronske kiseline pomažu koži zadržati vodu – temelj snažne barijere.

• Nosite zaštitne rukavice pri čišćenju, pri dodiru s kemikalijama ili pri radu u vlažnim uvjetima.

• Budite pažljivi: ako osjetite zatezanje kože, pečenje i svrbež, to je znak da joj treba podrška. Pomozite joj!
   

Zaključak

Kontaktni dermatitis je neugodan, ali se u većini slučajeva može dobro staviti pod kontrolu. Ključno je prepoznati okidač i – koliko je moguće – dosljedno ga izbjegavati. Uz blago čišćenje, ciljanu njegu i malo strpljenja nadražena se koža obično brzo oporavlja.

Oni koji su redovito u dodiru s nadražujućim tvarima posebno imaju koristi od jačanja kožne barijere zaštitnim mjerama i relipidirajućom njegom. Ako tegobe ipak potraju, šire se ili otežavaju svakodnevicu, dermatološki pregled najsigurniji je put da se razjasni uzrok i spriječi da stanje postane kronično.