Prašak za zube: primjena, sastojci i razlike u odnosu na pastu za zube

• Što je prašak za zube?
• Prašak za zube: sastojci
• Primjena praška za zube
• Je li prašak za zube bolji od paste za zube?

Što je prašak za zube?

Prašak za zube tisućljećima se upotrebljavao za njegu zubi. Poznato je da su ljudi već u antičko doba čistili zube trljajući ih tvrdim, usitnjenim materijalom. Primjerice, koristile su se fino smrvljene školjke i ljuske jaja, plovućac ili koštani pepeo. Takva abrazivna sredstva omogućuju učinkovito mehaničko čišćenje, a dodaci poput eteričnih ulja daju okus i njegu. Pasta za zube kakvu danas poznajemo razvijena je tek 1850. godine.

Prašak za zube i pasta za zube: razlike

Prašak za zube ima potpuno istu svrhu kao moderna pasta za zube: sadržane abrazivne čestice uklanjaju naslage sa zubi trenjem. Ostali dodaci pridonose zdravlju zubne cakline i desni te osiguravaju svjež dah.

Kod praška za zube izostaju svi dodaci potrebni isključivo kako bi pasta služila kao nosač, primjerice sredstva za pjenjenje, stabilizatori i konzervansi. Prašak za zube stoga je svojevrsna „esencija” sastojaka koji su doista potrebni za njegu zubi.

Prašak za zube: sastojci

Točan sastav modernog praška za zube razlikuje se ovisno o proizvođaču. Ipak, recepture obično sadržavaju sljedeće komponente:

• Abrazivna sredstva: čvrste čestice koje trenjem uklanjaju zubne naslage bez oštećivanja cakline. Važno je da budu manje tvrdoće od zubne cakline. Uobičajene su tvari poput kalcijeva ili natrijeva karbonata te dijatomejske zemlje.
• Vezivna sredstva: dodaju se u vrlo malim količinama i održavaju ujednačenu konzistenciju smjese. Time se sprečava postupno razdvajanje sastojaka, primjerice taloženje sitnijih čestica. Najčešće se upotrebljavaju ksantan-guma ili celulozna guma.
• Arome: radi boljeg okusa i svježeg daha prašku se dodaju, primjerice, metvica ili cimet. Neke od tih tvari imaju i antimikrobna svojstva.
• Antimikrobne tvari: u nekim se recepturama za ublažavanje upale desni i protiv plaka koriste sastojci poput korijena sladića, ulja čajevca ili neema.
• Remineralizirajuće tvari: tvari poput hidroksiapatita, kalcijeva fosfata visoke tvrdoće koji se nalazi i u kostima i zubima, podupiru remineralizaciju zubne cakline. Prema istraživanjima, hidroksiapatit ima sličan učinak kao fluorid.
• Sredstva za izbjeljivanje: nekim se prašcima za zube dodaju sastojci za posvjetljivanje poput aktivnog ugljena.

Dobro je znati: na prvi pogled uporaba brezina šećera (ksilitola) u proizvodu za njegu zubi može djelovati paradoksalno. Međutim, dokazano je da taj zaslađivač koči rast bakterije koja uzrokuje karijes i potiče remineralizaciju zubne cakline. Također je dobro znati da neki proizvođači ne dodaju fluorid.

Primjena praška za zube

Primjena praška vrlo je jednostavna: kratko pritisnite suhu četkicu za zube u prašak kako bi se potrebna količina zadržala među vlaknima. Zatim četkicu lagano navlažite i operite zube kao i obično.

Prašak možete posuti i po navlaženoj četkici. Pri prelasku s paste na prašak osjećaj pranja u početku može biti neobičan jer se ne stvara pjena. Prema potrebi tijekom pranja ponovno navlažite četkicu, a na kraju je temeljito isperite.

Je li prašak za zube bolji od paste za zube?

Je li prašak za zube „bolji” izbor ovisi o tome koji su vam kriteriji važni. U pogledu oralne higijene i snage čišćenja, prašak i pasta jednako su učinkoviti, iako neki korisnici navode da im se zubi nakon praška čine čišćima. Ako su vam uz higijenu važni i aspekti pakiranja, obratite pozornost na vrstu pakiranja i naznačeni udio plastike u proizvodu.