Menopauza

• Što znači menopauza?
• Kada nastupa klimakterij?
• Menopauza podijeljena u četiri faze
• Po čemu raspoznajemo menopauzu?

Što znači menopauza?

Pojam "menopauza" dolazi od grčkih riječi "men" (mjesec) i "pausis" (prestati). U prenesenom značenju to znači kraj mjesečnice. Pojam "menopauza" u stručnoj se literaturi koristi od 19. stoljeća.

Razlika između menopauze i klimakterija

Koja je razlika između menopauze i klimakterija? Ako to shvatite tehnički, menopauza znači datum posljednje menstruacije. Međutim, kolokvijalno, "klimakterij" se često, ako ne i sasvim precizno, koristi kao sinonim za "menopauzu" i može se odnositi na cijeli proces fizičke promjene.

Što se događa u menopauzi?

Prava menopauza jedinstven je događaj posljednje mjesečnice, nakon kojeg izostaje daljnje menstrualnog krvarenja idućih dvanaest mjeseci. Budući da mjesečnice postaju sve neredovitije tijekom klimakterija, vrijeme menopauze može se odrediti samo retrospektivno. Produljeni izostanak menstruacije nije neuobičajen u prethodnim fazama (premenopauza i perimenopauza, vidi dolje). Međutim, stvarna menopauza uvijek prolazi neotkriveno.

Kada nastupa klimakterij?

U kojoj dobi počinje menopauza? Ovo je pitanje koje si žene postavljaju kako stare. Individualno je kod svake žene kada će započeti klimakterij. Statistički gledano, sama menopauza kod većine žena nastupa između 51. i 52. godine. Prethodne i naredne faze klimakterija mogu trajati vrlo različito. Neke žene primjećuju prve znakove godinama prije kraja mjesečnice, druge tek malo prije.

Koliko dugo traje menopauza?

Ako primijetite da vam ciklus postaje neredovitiji i mjesečnica vam izostaje tjednima, možda se pitate koliko dugo ste u menopauzi. Baš kao i vrijeme početka menopauze, tako je i njeno trajanje promjenjivo.

Teoretski, menopauza može trajati deset do 15 godina. Međutim, ovaj vremenski okvir uključuje sve faze klimakterija čije posljedice svaka žena osjeća drugačije. U svjesnoj percepciji menopauza se može doimati dužom ili kraćom.

Što slijedi nakon menopauze?

Kraj menopauze obično se događa između 60. i 65. godine života. Za žene počinje nova faza života, takozvani "staž", koji, međutim, počinje glatkim prijelazom kroz postmenopauzu. Razine hormona tada se ponovno uravnotežuju. Hormonalne i organske promjene kod starijih osoba više nisu povezane s plodnošću.

Četiri faze menopauze

Klimakterij, odnosno vrijeme prije i poslije menopauze, dijeli se u četiri faze organskih prilagodbi. Najznačajnije za to razdoblje je da se smanjuje proizvodnja estrogena. Menstrualni ciklus s vremenom postaje sve neredovitiji, jer se ovulacija može odgoditi ili čak potpuno zaustaviti. Ukratko rečeno, tijekom faza menopauze događa se sljedeće:

• premenopauza: organizam inicira hormonske promjene. To postaje vidljivo po tome što mjesečnica postaje neredovitija. U ovoj fazi sve tjelesne signale možemo zamijeniti s predmenstrualnim sindromom (PMS), pogotovo jer mlađe žene obično još ne pomišljaju na menopauzu. Premenopauza može trajati nekoliko godina.
• perimenopauza: ova faza odnosi se na godinu prije i nakon menopauze. Najočitiji znakovi su neredovite mjesečnice i popratna stanja kao što su valunzi.
• menopauza: kratko razdoblje od dana posljednje menstruacije, a nalazi se unutar perimenopauze.
• postmenopauza: ovu fazu karakteriziraju promjene razine estrogena u organizmu, ublažavanje simptoma menopauze do potpunog izostanka. Detaljniji opis faza menopauze, njihove simptome i savjete za ublažavanje simptoma možete pronaći u našem članku o 4 faze menopauze.

Kako prepoznati menopauzu?

Kako znati da je nastupila menopauza? Najsigurniji znak prema kojem možete prepoznati menopauzu je neredovitost i eventualno izostanak menstrualnog krvarenja. Sve ostalo je potpuno individualno. Zapravo, ankete su pokazale da većina žena u menopauzi i u vrijeme oko nje ne osjeća nikakve ili samo blage fizičke simptome. Samo otprilike trećina prijavljuje teške simptome.

Dobro je znati: radi sigurnosti, razine hormona mogu se i provjeriti kako bi se definirala menopauza s pomoću medicinskog testa za menopauzu. Međutim, to je usluga koju zdravstveno osiguranje pokriva samo u iznimnim slučajevima, na primjer, ako je to medicinsko neophodno.

Koje tegobe se pojavljuju u menopauzi?

Najčešći simptomi menopauze uključuju valunge i noćno znojenje. Osjeća ih oko tri četvrtine žena. Uzrok je poremećaj u regulaciji tjelesne temperature zbog hormonskih promjena. Tipična su i sljedeća stanja:

• suhoća rodnice: pad razine estrogena utječe na protok krvi i vlažnost sluznice. To je nepovoljno, jer može potaknuti infekcije. Lubrikanti pružaju olakšanje (ne samo) tijekom spolnog odnosa. Smanjena razina estrogena također povećava osjetljivost na infekcije mokraćnog sustava.
• promjene raspoloženja: hormonski kaos tijekom menopauze može biti jednako stresan kao i onaj tijekom puberteta. Sve je moguće, od razdražljivosti do depresije. Savjet: počastite se nečim lijepim i dodatnim wellnessom kada ste loše raspoloženi ili kad ste zamišljeni.
• poremećaji spavanja: pokreću ih pad razine progesterona, što remeti dnevno-noćni ritam organizma.
• osteoporoza, bolovi u zglobovima i mišićima: estrogen također igra važnu ulogu u slučaju ovih tegoba. Budite na oprezu: ovakve zdravstvene tegobe mogu biti uzrokovane menopauzom, ali mogu ukazivati i na druge bolesti te se stoga svakako treba posavjetovati s liječnikom.

Za mnoge žene menopauza je oslobađajuće iskustvo, unatoč mogućim neugodnostima pri hormonskoj prilagodbi. Uz pozitivan stav i stil života prilagođen novonastaloj situaciji u pogledu prehrane i njege, menopauzu možete doživjeti opušteno.