Pojačano znojenje (hiperhidroza)

• Zašto se znojimo?
• Hiperhidroza – što je to?
• Kada je potreban liječnički pregled?
• Može li se hiperhidroza liječiti?
• Savjeti protiv pojačanog znojenja
• Zaključak

Zašto se znojimo?

Naše tijelo ima više od 2 milijuna znojnih žlijezda koje se nalaze neposredno ispod kože. Kada tjelesna temperatura poraste – zbog vrućine, sporta ili fizičkog napora – mozak putem živčanih putova šalje signal: uključi hlađenje. Nakon toga žlijezde izlučuju tekućinu koja isparava na površini kože i pritom odvodi toplinu – jednostavno, ali genijalno.

Ovaj mehanizam pouzdano reagira i kada nisu u pitanju ni vrućina ni sport – u stvarnim opasnim situacijama (primjerice u prometu, pri prirodnim katastrofama ili fizičkim napadima) te pri emocionalnom stresu (na razgovorima za posao, ispitima ili prvom spoju). Munjevitom brzinom oslobađa hormone stresa poput adrenalina i kortizola. To dovodi do širenja krvnih žila, ubrzanog otkucaja srca i napinjanja mišića. Zbog pojačane prokrvljenosti raste i tjelesna temperatura, na što znojne žlijezde odmah reagiraju.

Dobro je znati: znoj je prirodna izlučevina bez mirisa. Miris nastaje tek kada ga bakterije na koži razgrade. Pritom postoji zanimljiva razlika: dok se znoj od vrućine uglavnom sastoji od vode i elektrolita, znoj od straha dodatno sadrži proteine i masti. Pri razgradnji s pomoću bakterija oni stvaraju miris koji se obično doživljava kao posebno neugodan.

Hiperhidroza – što je to?

Svi se znojimo – netko više, netko manje. No kod nekih su ljudi znojne žlijezde doista malo prerevne. Za to postoji medicinski izraz: hiperhidroza, od grčkih riječi hyper (pretjerano) i hidros (znoj).

Tko ima hiperhidrozu, znoji se znatno više nego što bi tijelu zapravo trebalo, i to često bez povoda. Nema sporta, nema vrućine, nema uzbuđenja – znojne žlijezde jednostavno rade po svome. Ruke su vlažne, čelo se sjaji, stopala ostavljaju tragove.

Hiperhidroza nije štetna za zdravlje. No mnogi je ljudi doživljavaju kao veliko opterećenje koje se proteže kroz cijelu svakodnevicu. Samopouzdanje može znatno patiti – a s njim i kvaliteta života.

Nije svaka hiperhidroza ista. U medicini se razlikuju dva osnovna oblika: primarna i sekundarna hiperhidroza.

Primarna (fokalna) hiperhidroza

Primarna hiperhidroza češći je oblik. Oboljeli se uglavnom znoje „fokalno“, odnosno na određenim, jasno ograničenim dijelovima tijela – tipično na dlanovima, tabanima, pazusima ili licu.

Što je za nju karakteristično:

• Često počinje već u djetinjstvu ili mladosti, ponekad čak u ranom djetinjstvu.

• Javlja se obostrano (dakle na obje ruke, oba pazuha).

• Noću prestaje.

• Ne postoji druga bolest koja je uzrokuje.

Točni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Istraživači pretpostavljaju da je simpatički živčani sustav – dio živčanog sustava koji upravlja našim nevoljnim tjelesnim funkcijama – preaktivan. On jednostavno šalje previše „naredbi za znojenje“, čak i kada za tim uopće nema potrebe.

Ono što se zna jest da genetska predispozicija igra ulogu. Tko ima roditelje ili braću i sestre s hiperhidrozom, izložen je povećanom riziku da je i sam razvije.

Sekundarna (generalizirana) hiperhidroza

Sekundarna hiperhidroza rjeđi je oblik. Ovdje je pojačano znojenje „sekundarno“, odnosno simptom nekog drugog uzroka, primjerice, bolesti (npr. pojačanog rada štitnjače) ili hormonske promjene (npr. menopauze). No može biti i jednostavno nuspojava određenih lijekova (npr. antidepresiva).

Karakteristično za sekundarni oblik:

• „Generalizirana“ je, odnosno često zahvaća cijelo tijelo, a ne samo određena mjesta.

• Može se javljati i noću.

• Obično počinje u odrasloj dobi, često iznenada.

• Prestaje kada se liječi osnovni uzrok.

Kada je potreban liječnički pregled?

Pojačano znojenje često je bezopasno – no u rijetkim slučajevima iza njega se ipak krije nešto više i to treba razjasniti. Molimo potražite liječničku pomoć ako:

• se pojačano znojenje pojavilo iznenada i nedavno, bez vidljivog razloga

• zahvaća cijelo tijelo (ne samo ruke, stopala ili pazuhe)

• se noću jako znojite

• znojenje prate i druge tegobe, poput neobjašnjivog gubitka tjelesne težine, ubrzanog rada srca, vrućice, drhtanja ili jakog umora

• imate dojam da je znojenje izazvao neki lijek

• znojenje znatno narušava kvalitetu vašeg života

Prva kontakt-osoba je vaša liječnica ili liječnik obiteljske medicine. Prema potrebi će vas uputiti u ambulantu specijaliziranu za hiperhidrozu.

Može li se hiperhidroza liječiti?

Tešku primarnu hiperhidrozu nitko ne mora jednostavno trpjeti. Može se liječiti medicinskim putem.

Na raspolaganju su kreme ili otopine s djelatnim tvarima aluminijev klorid (najmanje 15 %) ili glikopironij koje se nanose izravno na kožu i smanjuju stvaranje znoja na samom izvoru.

Ako to ne pomogne, vrijedi isprobati iontoforezu (terapiju istosmjernom strujom): pritom se zahvaćeni dijelovi tijela – najčešće ruke ili stopala – izlažu slabim električnim impulsima koji smiruju živce i tako smanjuju stvaranje znoja.

Još jedna mogućnost: injekcije botulinskog toksina (botoks) mogu blokirati živčane signale u blizini znojnih žlijezda. No moraju se ponavljati u redovitim razmacima jer je njihov učinak vremenski ograničen.

U vrlo izraženim i tvrdokornim slučajevima hiperhidroze mogu se primijeniti posebni lijekovi koji koče stvaranje znoja. Mogući su i manji kirurški zahvati kojima se uklanjaju znojne žlijezde.

Koja je metoda prikladna za vas, odlučite u miru sa svojom liječnicom ili liječnikom.

Važno: kod sekundarne hiperhidroze u fokusu je osnovni uzrok. Ako se, primjerice, liječi pojačan rad štitnjače ili prilagodi lijek, znojenje se često znatno smanji ili potpuno nestane.

Savjeti protiv pojačanog znojenja

Bez obzira na to imate li doista dijagnozu hiperhidroze ili se jednostavno znojite više nego što biste htjeli: ovi savjeti mogu vam pomoći da svakodnevicu, unatoč znojnim trenucima, učinite lakšom.

Zaključak

Znojenje je mehanizam važan za život – no kada znojne žlijezde trajno rade u pojačanom režimu, to može osjetno opteretiti svakodnevicu i samopouzdanje. Dobra vijest: hiperhidroza je danas dobro istražena i postoji cijeli niz mogućnosti, od odgovarajućeg antiperspiranta i pametnog odabira odjeće do medicinskih terapija poput iontoforeze ili botulinskog toksina.

Tko ima osjećaj da njegovo znojenje prelazi uobičajenu mjeru, da se pojavilo iznenada ili da narušava kvalitetu života, prvu adresu nalazi u ordinaciji obiteljske medicine. Ondje se može razjasniti o kojem je obliku riječ i koje bi liječenje moglo biti individualno prikladno. Do tada već male prilagodbe u svakodnevici mogu mnogo postići – a nerijetko i otvoren pristup temi skida velik dio pritiska..