Mikrobiom kože: naš nevidljivi štit

• Što je mikrobiom kože?

• Kako nastaje mikrobiom? 

• Za što je zadužen mikrobiom kože?

• Koji mikroorganizmi žive na koži?

• Što se događa kada je mikrobiom u neravnoteži?

• Kako unaprijediti kožnu floru? 10 savjeta
   

Što je mikrobiom kože?

Koža je naš najveći organ i naš najvažniji štit protiv različitih uljeza izvana. Regulira našu tjelesnu temperaturu i razinu vode i elektrolita, štiti nas do određene razine od UV-zračenja. Pritom je štite milijarde sićušnih mikroorganizama, takozvani mikrobiom. 

Mikrobiom kože – kožna flora – označuje ukupnost svih mikroorganizama koji žive na ljudskoj koži. Tu spadaju, između ostaloga, bakterije, gljivice i virusi. Ti mikroorganizmi stvaraju kompleksnu zajednicu koja s čovjekom živi u simbiotskom odnosu. Mikrobiom naše kože snažno varira ovisno o regiji tijela, starosti, rodu, okolišu i životnom stilu. Svaki čovjek posjeduje jedinstven sastav mikrobioma vlastite kože, slično kao i s genetskim otiskom prsta. Osim troga, posjedujemo još jedan, još važniji mikrobiom, onaj unutarnji, u našim crijevima. Tamo se nalazi jako važan, sastavni dio našeg imuniteta.

Kako nastaje mikrobiom? 

Po rođenju još nemamo izgrađen mikrobiom na koži. Tek se pri kontaktu s majkom prenose prvi mikroorganizmi. Pritom je bebina koža jako osjetljiva. Preostali razvoj mikrobioma ovisi o najrazličitijim faktorima, kao što su, na primjer, prehrana ili genetske predispozicije i utjecaji iz okoliša, ali i mjesto te način našeg odrastanja. Tijekom našeg života naš se mikrobiom neprestano mijenja, premda kontinuirano ostaje stabilan. Od 65. godine konačno postupno opada raznolikost mikroorganizama, a time i mogućnost prilagodbe našeg mikrobioma. 

Za što je zadužen mikrobiom kože? 

Mikrobiom naše kože ispunjava brojne važne funkcije koje su odlučujuće za zdravlje kože i cijelo tijelo.

• Štiti od uzročnika bolesti: mikrobiom funkcionira kao prva crta obrane protiv mikroorganizama koji uzrokuju različite bolesti. Korisni mikrobi s opasnim klicama bore se za hranjive tvari i prostor, što uzročnicima bolesti otežava kolonizaciju. 

• Jača imunitet: mikroorganizmi na koži dopunjuju se s imunološkim sustavom i pomažu u razvoju primjerenog imunološkog odgovora. Treniraju imunitet kako bi znao razlikovati beznačajne od opasnih mikroba. 

• Održava zaštitnu barijeru kože: mikrobiom pridonosi održavanju kožne barijere tako što stimulira produkciju zaštitnih tvari. Zdrava kožna barijera odlučujuća je u zaštiti od faktora iz okoliša i gubitka vlage. 

• Regulira upale: određeni mikrobi kao dio mikrobioma proizvode tvari koje djeluju protuupalno i tako smanjuju rizik od upala i bolesti kože.

• Štiti kožu od štetnih tvari iz okoliša: mikrobiom može pridonijeti razgradnji štetnih tvari iz okoliša ili slabljenju njihova djelovanja, zahvaljujući čemu je koža manje podložna štetnim tvarima.

• Pruža podršku protiv alergena: uravnotežen mikrobiom može smanjiti rizik od alergijskih reakcija, jačanjem zaštitne barijere kože i utjecajem na imunitet.

• Zaštita od UV-zračenja: neki mikrobi kože proizvode zaštitne tvari koje koža može zaštititi od štetnog utjecaja UV-zračenja.

Koji mikroorganizmi žive u koži? 

Ukratko, to su bakterije, gljivice, virusi i grinje. Najznačajniju po veličini grupu čine bakterije. 

Najčešće vrste bakterija koje se nalaze na koži, uključuju Staphylococcus, Streptococcus, Corynebacterium, Propionibacterium i Lactobacillales. Vrste gljivica koje se javljaju uključuju kvasce kao što su Candida i Malassezia.

Premda su virusi puno rjeđe zastupljeni od bakterija, na primjer, vrste poput Humanog papiloma virusa (HPV) ili virusa Herpes simplex (HSV) mogu biti prisutne na koži.

Sićušne grinje iz roda Demodex žive u folikulima dlaka i lojnim žlijezdama kože.

Mikroorganizmi u ravnoteži, sretna koža!

Ovi mikroorganizmi žive u jednoj kompleksnoj ravnoteži jedni s drugima i sa svojim domaćinima – u ovom slučaju, nama. Pridonose zaštiti kožne barijere, tako što potiskuju patogene, a to znači da uzrokuju bolesti, mikroorganizme te stimuliraju imunitet. Promjene mikrobioma kože mogu dovesti do kožnih oboljenja, poput akni, ekcema i infekcija, no o tome u nastavku opširnije.

Što se događa kada mikrobiom kože bude u neravnoteži?

Neravnoteža mikrobioma kože može dovesti do različitih kožnih problema i drugih zdravstvenih poteškoća, kao na primjer:

• infekcije: narušena kožna flora može olakšati kolonizaciju i umnožavanje mikroorganizama koji nam štete, što opet može dovesti do infekcija kože. 

• upale i alergije: neravnoteža mikrobioma može dovesti do prekomjerne reakcije imunološkog sustava i kroničnih upala kože, što pogoduje razvoju kožnih oboljenja, poput psorijaze, ekcema i rozaceje. Narušena zaštitna barijera kože zbog neravnoteže mikrobioma dodatno može pogodovati alergijskim reakcijama ili ih može pogoršati.

• akne: neravnoteža mikrobioma, osobito prekomjerni rast Propionibacterium acnes može pogoršati izbijanje akni.

• suha koža: narušen mikrobiom može oslabjeti kožnu barijeru, što dovodi do gubitka vlage i suhe te perutave kože. 

Napomena: važno je u svakom slučaju upale, infekcije, pojačane alergije, psorijazu, ekceme ili rozaceju razjasniti sa specijalistom.

Kako mogu izgraditi i njegovati kožnu floru? 10 savjeta 

Donosimo nekoliko savjeta kako štiti mikrobiom i pritom ga ponovno vratiti u sklad: 

1)  Nježna sredstva za pranje kože, najbolje pH-neutralna! 

Koristite blaga, pH-neutralna sredstva za čišćenje koja ne odstranjuju prirodna ulja i mikroorganizme.

2) Izbjegavajte prekomjerno pranje

Prečesto pranje i tuširanje isušuju kožu i mogu narušiti prirodnu ravnotežu kožne flore. To znači da kožu ne treba prati prečesto, a kada je peremo, treba to činiti losionom i kremom za tijelo koji odgovaraju vašem tipu kože.

3) Prirodni proizvodi za njegu

Koristite proizvode za njegu kože s prirodnim sastojcima koji ne sadrže agresivne kemikalije ili sintetičke mirise.

4) Koristite probiotsku njegu kože

Probiotici su žive bakterije i kvasci koji su dobri za zdravlje, osobito za probavni sustav. Koriste se u njezi kože radi podrške u uspostavi ravnoteže mikrobioma kože.  Nadalje, postoje i prebiotici. To su sastojci koji nisu živi, a koji potiču rast i aktivnost korisnih mikroorganizama. Služe kao prehrana zdravim bakterijama na koži. Konačno, postoje i takozvani postbiotici, a riječ je o metaboličkim proizvodima ili sastavnim dijelovima probiotika koji ostaju nakon njihove razgradnje. I oni mogu imati pozitivne efekte na kožu.

5) Zdrava i probiotska prehrana

Uravnotežena prehrana koja obiluje voćem, povrćem i vlaknima može podupirati rad općeg mikrobioma tijela, uključujući i kože. I probiotske namirnice mogu jačati mikrobiom tako što tvore važno hranjivo tlo za one bakterije za koje želimo da se umnože u našem organizmu. Izbjegavajte suviše šećera, jer može izbaciti iz ravnoteže unutarnji mikrobiom, a što opet može utjecati na mikrobiom kože. Probiotici su, na primjer, prirodni jogurt, kefir i tvrdi sir, kiseli krastavci, kiseli kupus ili, općenito, fermentirano povrće, jabučni ocat ili, pak, iz azijske kuhinje: kimchi, miso, tempeh ili kombucha.

6) Hidrirajuća njega

Dobro hidrirajte kožu kako biste potaknuli prirodnu barijeru kože, što potiče i mikrobiom. Pripazite na blagu, hidrirajuću njegu nakon tuširanja i pranja.

7) Izlažite se suncu s mjerom i budite uvijek dobro zaštićeni

Štitite svoju kožu od prekomjernog izlaganja sunčevom zračenju, jer UV-zračenje može štetiti mikrobiomu kože. Koristite odgovarajuće proizvode za zaštitu od sunca koji sadrže UVA- i UVB-zaštitu.

8) Držite stres pod kontrolom

Kronični stres može utjecati na mikrobiom kože. Prakse, poput meditacije, joge ili drugih tehnika opuštanja mogu vam pritom pomoći.

9) Prozračna, prirodna odjeća i higijena

Nosite prozračnu odjeću od prirodnih materijala i redovito mijenjajte posteljinu i ručnike.

10) Primjena antibiotika samo s mjerom

Antibiotici nam pomažu u kontroli štetnih bakterija. No pritom, na žalost, štete i bakterijama koje nas održavaju zdravima. Stoga, imajte na umu, manje je više.