Bebin govor – prvi glasovi, prve riječi

• Što je dječji govor?
• Dječji govor kod bebe
• Zašto odrasli oponašaju bebin govor?
• Poticanje jezičnog razvoja oponašanjem bebina govora

Što je bebin govor? 

U hrvatskom jeziku "bebin govor" ima različita značenja ovisno o kontekstu. S jedne strane, odnosi se na zvukove koje beba proizvodi u skladu s razvojni stadijem u kojem se nalazi. Osim toga, pojam se odnosi na poseban način govora koji mnogi odrasli intuitivno koriste kada se obraćaju bebama. Alternativan, nešto precizniji izraz u ovom kontekstu bio bi bebino gugutanje. 

Dječji jezik kod beba

Bebe i ranije proizvode vokalne zvukove, no oko šestog mjeseca počinju nizati određene zvukove koje počinju udvostručavati i stvarati slogove. Isprva su još bez „pridružena značenja". Beba pritom sluša svoj vlastiti glas i glasove drugih u svojoj okolini te uči promatranjem i oponašanjem pokreta usta osoba koje su joj bliske, povezujući zvučne kombinacije sa značenjem. Kada počne izgovarati prve smislene riječi, razvoj jezika počet će se odvijati ubrzanijim tempom. 

Jezični razvoj kod beba i male djece 

Ukratko, učenje govora kod beba odvija se u sljedećim fazama: 

• od 6. mjeseca: oko šestog mjeseca beba, izuzev impulzivnih zvukova (plakanje, smijeh), počinje artikulirati jednostavne, vokalne slogove koji se potom kombiniraju i nižu.
• od 12. mjeseca: u bebinu rječniku počinju se pojavljivati prave riječi – isprva su to jednostavni, važni pojmovi, poput "mama" ili "tata". Dijete reagira na svoje ime i razumije jednostavne upute.
• od 18. mjeseca: aktivan rječnik se širi i trebao bi obuhvaćati oko deset do dvadeset riječi. Dijete može imenovati poznate stvari i razumjeti jednostavne izjave i zadatke.
• od 24. mjeseca: u drugoj godini života dijete sebe počinje nazivati svojim imenom i počinje stvarati jednostavne rečenice od dvije do tri riječi kao i negacije. U isto vrijeme, rječnik se brzo širi s 50 na oko 200 aktivno korištenih riječi.
• od 30. mjeseca: dijete počinje koristiti zamjenice ("ja", "ti", "moje") i članove ("taj", "ta", "to"). Rječnik se povećava na oko 500 riječi. Gramatika postaje složenija, ali nije uvijek "ispravna".
• od 36. mjeseca: rečenice postaju sve duže i složenije i uključuju, na primjer, različite vremenske oblike, jedninu i množinu te prijedloge. Dijete sada može ispričati male priče. Također, artikulacija se sve više poboljšava. Dijete počinje postavljati pitanja – započinje poznata faza "zašto?" Između četvrte godine života i polaska u školu, dijete povećava svoj aktivni rječnik s oko 2.000 na oko 5.000 riječi. Može verbalno povezati apstraktne pojmove, poput brojeva i boja te ispričati duže priče.

Što učiniti kod poremećaja razvoja govora? 

Dobro je znati: gornji popis daje samo okvirnu smjernicu. Kod neke djece jezik se razvija znatno brže, dok kod drugih postoje kašnjenja, mali koraci unatrag, a potom naglo napredovanje. Sve je to potpuno normalno. Ipak, ako primijetite značajna odstupanja u razvoju djetetova govora, trebali biste konzultirati pedijatra ili logopeda kako biste ispitali moguće uzroke. Kašnjenje u govoru ili teško razumljiv izgovor mogu biti organski uvjetovani, na primjer zbog lošijeg sluha koji nije otkriven.

Zašto odrasli oponašaju bebin govor?

Odrasli imaju tendenciju oponašati bebin govor kada s njima razgovaraju. Tipične karakteristike takvog govora uključuju pojednostavljenu gramatiku i vokabular. Također su primjetne sljedeće karakteristike, neovisno o materinskom jeziku: 

• povišen ton glasa
• ponavljanje važnih sadržaja
• sporiji tempo govora
• promijenjena intonacija
• kratke, jednostavne rečenice
• upotreba umanjenica
• "vokabular" dječjeg govora (npr. "vau-vau" umjesto pas i "tu-tuu" umjesto auto).

Zbog promijenjene intonacije kada oponašate bebu, takav govor razlikuje se od uobičajenog, na primjer, kada razgovarate s odraslom osobom u prisutnosti bebe. Upravo ta promijenjena intonacija daje signalni učinak koji privlači bebinu pažnju. Beba na to odgovara brbljanjem, trenirajući svoj glas. Kada odrasli ovako odgovaraju, razvijaju se prvi "razgovori".

Šteti li oponašanje bebina govora jezičnom razvoju?

Oponašanje bebina govora u "dijalogu" s dojenčetom i malom bebom ima važnu komunikacijsku funkciju. Pobuđuje interes i zaokuplja dijete, pružajući idealan uvod u učenje govora. Međutim, ne smije se zanemariti poticanje stvarnog jezičnog razvoja. Kada dijete počne izgovarati prve vlastite riječi, vrijeme je da postupno počnete napuštati takav način govorenja. 

Poticanje govornog razvoja

Djeca s kojima se svakodnevno puno razgovara u cijelim rečenicama, imaju jasne prednosti u razvoju vlastitog jezika i inteligencije. Iskoristite prilike u svakodnevnom životu, na primjer, komentiranjem radnji, učenjem novih riječi za nepoznate stvari ili ponavljanjem i (prema potrebi ispravljanjem) njihovih izjava. Čitanje, pričanje priča i pjevanje također su važni doprinosi kojima djetetu omogućujete pristup jeziku. Prikladne su i slikovnice primjerene dobi, s pomoću kojih maleni mogu učiti imenovanje stvari.