Orašasti plodovi i njihova svojstva

Što su orašasti plodovi i koje vrste postoje?

Činjenica da su orašasti plodovi zapravo voće većini ljudi nije nova, ali je pomalo neobično, jer pojam voća često povezujemo s nečim mekim ili sočnim, čak i ako je izvana čvrsta kora, poput naranče ili limete. Sva tri sloja stijenke ploda oraha su lignificirana. Obično je samo jedna sjemenka, poznata kao orah, okružena ljuskom oraha. Prema tome orasi spadaju u ljuskare – voće čija je jezgra ploda obavijena tvrdom, uglavnom drvenastom ljuskom.

Botaničke razlike

U botaničkom smislu, opet se pravi razlika između pravih i lažnih oraha (u koje ubrajamo lažne plodove, sjemenke, jezgre koštunjavog voća, suhe koštice, koštunice, bobičasto voće, gomolje…). Lažni plod je npr. prividni plod koji nastaje iz jednog cvijeta, kao što je jagoda. Pravi plod jagode su žućkaste koštice (orasi) na površini jagode. Jagoda je zapravo orašasto voće, točnije zbirno orašasto voće. Drugo orašasto voće, koje se često naziva orahom, ima lignificirani perikarp iznutra i okruženo je mekom ljuskom, pulpom, npr. kokosov orah. Bademi, pistacije ili pekan orasi također su koštuničavo voće kod kojeg je samo unutarnja stijenka ploda lignificirana, a ona pak obuhvaća jednu ili više sjemenki. Ova koštica je također okružena mesnatom ljuskom, kakva se često nalazi kod maslina ili breskvi, koje su također koštuničavo voće. U nastavku donosimo mali botanički pregled pravih i lažnih oraha:

pravi orasi :                         

• orasi                                 
• pitomi kesteni (maroni)         
• kikiriki                                       
• lješnjaci                                 
• makadamija                            
• vodeni orašci                           
• orah bukovine                        

lažni orasi:

• indijski oraščići (sjemenke lažnog voća)
• kokosovi orasi (jezgra koštunjavog voća)
• bademi (jezgra koštunjavog voća)
• pekan orasi (jezgra koštunjavog voća)
• pistacije (jezgra koštunjavog voća)
• muškatni oraščići (sjemenke)
• brazilski oraščići (sjemenke ploda)
• shea orasi (bobičasto voće)
• pinjoli (sjemenke bora)

Sve ovo zanimljivo orašasto voće mnogima je popularan i ukusan međuobrok, i to ne bez razloga: orašasti plodovi, sjemenke i jezgre su – u pravom smislu riječi – superhrana!

Mali plodovi s velikim utjecajem

Sve navedeno orašasto voće može imati pozitivan učinak na naše zdravlje, iako još uvijek nije konačno razjašnjeno na čemu se temelje ti pozitivni učinci. Mogu stabilizirati razinu šećera, smanjiti rizik od raka želuca i prostate te srčanog udara i poduprijeti rad krvnih žila. Istraživanja pokazuju da se već nakon nekoliko tjedana svakodnevne konzumacije badema, oraha, kikirikija ili makadamije u malim količinama mogu postići smanjenje razine kolesterola u krvi (i do dvanaest posto). Međutim, i pravi i lažni orasi imaju visok udio masti, tj. veliku kalorijsku vrijednost i utječu na energetsku ravnotežu. Niskokalorični orašasti plodovi i sjemenke uključuju kestene i kokosove orahe. Razlog tome je što kesten gotovo uopće ne sadrži masti, ali ima visok udio ugljikohidrata. Kod kokosa je obrnuto, iako je i ovdje udio masnoće znatno manji u odnosu na ostale orašaste plodove. S druge strane, brazilski oraščići, pekan orasi, makadamija i orasi vrlo su visokokalorični pravi ili lažni orasi.

Kalorije i ulja u orašastim plodovima

Drugi visokokalorični orašasti plodovi, sjemenke i jezgre s relativno niskim sadržajem masti uključuju indijske oraščiće, kikiriki, pistacije, bademe i lješnjake.

Svi pravi i lažni orašasti plodovi prirodno sadrže mnoga vrijedna ulja, što u skladu s time povećava i broj kalorija. Konkretno, nezasićene masne kiseline koje sadrže mogu imati pozitivan učinak na tijelo. Druge vrijedne hranjive tvari poput visokokvalitetnih proteina, dijetalnih vlakana i trostruko nezasićenih masnih kiselina poput alfa-linoleinske kiseline mogu održati žile elastičnima i sniziti krvni tlak. Orašasti plodovi, jezgre i sjemenke također sadrže mnoge vitamine, magnezij, kalij, folnu kiselinu i željezo.

Jesu li orasi dobri za nas?

Dobra vijest je da je čak i mala porcija dovoljna da našem tijelu osigura mnogo hranjivih tvari. Kaže se da orašasti plodovi smanjuju upale i čak štite od autoimunih bolesti poput reume ili psorijaze. Nutricionisti preporučuju šaku (cca. 25 g) orašastih plodova svaki dan kao dio uravnotežene prehrane. Budući da su orašasti plodovi voće, porcija orašastih plodova je čak jedan od preporučenih pet obroka dnevno. Najbolja je mješavina orašastih plodova, jezgri i sjemenki, po potrebi u kombinaciji sa suhim voćem.

Orašasti plodovi pod povećalom

Na primjer, makadamija ima visok sadržaj nezasićenih masnih kiselina omega-3 i omega-6. Orasi su, pak, bogati linolnom kiselinom koja također spada u omega-6 masne kiseline. Kikiriki sadrži mnogo proteina, zbog čega je posebno omiljen kod sportaša. Bademi su također dobar izvor proteina.

Kikiriki i indijski oraščići također sadrže puno magnezija koji je potreban našim mišićima za opuštanje. Indijski oraščići osiguravaju aminokiselinu triptofan iz koje naše tijelo proizvodi hormon sreće serotonin. Brazilski orasi su bogati selenom, koji može pomoći u borbi protiv slobodnih radikala. I na kraju, ali ne manje važno, lješnjaci sadrže puno vitamina E, koji može spriječiti ovapnjenje arterija (arteriosklerozu) i zaštititi stanice od starenja.

NAPOMENA: Navedeni orašasti plodovi, jezgre i sjemenke sadrže između 500 i 700 kcal na 100 g. Tako se uz šaku orašastih plodova unosi dobrih 200 kcal, što odgovara oko deset posto ukupnih kalorija koje muškarci i žene trebaju dnevno. Međutim, treba napomenuti da su ovo samo smjernice - stvarno potreban energetski unos uvijek ovisi, između ostalih čimbenika, o tjelesnoj građi, individualnoj aktivnosti i načinu života.