Fermentacija: dragocjeni savjeti za početnike 

Fermentirana hrana ima dug rok trajanja, puna je hranjivih sastojaka i zaista je ukusna. Bilo veganski jogurt, pjenušavi napitak od kefira, pahuljasto organsko kiselo tijesto ili druga fermentirana hrana – ovdje se može pronaći ponešto za svakog „fermentirajućeg“ početnika i za sve ukuse.

Fermentacija - jeste li čuli za nju?

Fermentacija je jedna od najstarijih i najnježnijih metoda očuvanja hrane u povijesti čovječanstva. Čak su i naše bake i njihove majke sačuvale vrijedne ljetne usjeve za zimu u vremenima bez električne energije i sofisticirane tehnologije, hraneći tako cijelu obitelj. Danas fermentacija doživljava ponovni uspon i sve više ljudi uživa u ovoj prirodnoj vrsti očuvanja hrane. Samo probajte i eksperimentirajte do mile volje.

Fermentacija je više od pukog produljenja roka trajanja hrane. Proces stvara obilje okusa koji pojačavaju okus fermentirane hrane. Stanične strukture hrane također su razbijene kako bi naše tijelo moglo lakše probaviti tako pripremljene delicije. Fermentirana hrana također je posebno bogata vitaminima i jača imunološki sustav. Ne sadrži dodani šećer, dok je bogata dragocjenim vlaknima i sastojcima koji pozitivno utječu na zdravlje i našu dobrobit.

Fermentacija za početnike: lak posao uz malo pozadinskog znanja

Tijekom fermentacije hrana se obogaćuje mikroorganizmima poput enzima, gljivica i bakterija. Pretvaranjem šećera i škroba u kiselinu, mijenja se mikrookolina i bakterije koje obično kvare hranu umiru. Ovaj postupak zahtijeva malo strpljenja, ali kada hrana fermentira, trajat će dugo.

Često se fermentira čvrsto povrće poput kupusa, krastavaca i cikle, kao i paprika, mrkva, tikvice... Najpoznatiji od njih zasigurno je kiseli kupus ili korejski Kimchi. Probiotička pića poput kefira i okrepljujuće Kombuche također su rezultati fermentacije.

Fermentacijom se mogu stvoriti i potpuno nove namirnice. Na primjer, bakterije mliječne kiseline odgovorne su za pretvaranje mlijeka u jogurt ili sir. Kiselo tijesto također je klasik, koji se u ovom slučaju temelji na fermentaciji mliječne kiseline. Ove namirnice postale su neizostavni dio naše svakodnevice i također se lako mogu napraviti i kod kuće u veganskom obliku.

Dobro je znati: dragocjeni savjeti o fermentaciji za početnike

Jednom kad shvatite postupak, fermentacija kod kuće jednostavan je postupak. Sve što trebate je prikladan spremnik, malo dodatnog pribora, početna kultura i malo strpljenja.

Čistoća je osobito važna kada se radi o živim kulturama, jer će u suprotnom ferment upljesniviti unatoč svim naporima. Ispravna temperatura također je od velike važnosti za uspjeh fermentacije - na primjer, za mliječno-kisele bakterije to je između 18 i 23 ° C. Što je toplije, vrenje će brže djelovati – što je dragocjen savjet osobito ljeti i zimi.

Prije fermentacije bitno je utvrditi mora li fermentacija biti hermetički zatvorena ili fermentirana otvoreno. Povrće, na primjer, treba biti dobro zatvoreno, dok Kombucha, pak, treba zrak da fermentira. Također biste trebali unaprijed razjasniti potrebno vrijeme za fermentaciju. Najbolje je zabilježiti datum početka na čaši i pronaći toplo, zamračeno mjesto na kojem sadržaj može fermentirati u miru.

Jedno je sigurno: ako nešto ne uspije tijekom fermentacije, zajamčeno ćete to osjetiti. Tada bacite ferment i započnite s potpuno novom kulturom.

Kao što vidite, mogućnosti su raznolike i možete fermentirati od povrća do probiotičkog osvježenja ili ukusnog doručka. Sve je popularnije i pečenje domaćeg kruha od kiselog tijesta.

Samo isprobajte i fermentirajte namirnice kod kuće!