Pravednost dm-u

Sirovina kakao

Kao kakao, pločica ili pralina, čokolada neodoljivo dobro prija i istinska je utjeha za dušu. U prosjeku svaki stanovnik Hrvatske godišnje pojede dva i pol kilograma čokolade. Slatkiši se uglavnom sastoje od kakaovca i često se uzgajaju u uvjetima koji su problematični za ljude i okoliš.

Rizici

• Istraživanje Greenpeacea pokazuje da samo 37 posto pločica čokolade dolazi iz certificirane pravedne trgovine.
• uzgajivači kakaa obično rade za vrlo niske naknade, tako da ne mogu zaraditi prihod koji osigurava egzistenciju.
• na mnogim plantažama kakaa u velikom broju rade djeca
• udio žena koje rade na farmama kakaa vrlo je visok te često čak imaju i vodeće pozicije. Međutim, isključene su iz daljnjih edukacijskih programa i političkih pozicija na lokalnoj razini. Osim toga, zbog visoke stope nepismenosti ne mogu dobiti kredite i nemaju pristup poljoprivrednoj pogonskoj opremi. Također im je zabranjeno posjedovati zemlju. Sve to dovodi do diskriminacije žena i rodne neravnopravnosti.
• korištenje pesticida dio je svakodnevnog života na mnogim farmama kakaovca, što ima negativne učinke na zdravlje ljudi i okoliš.
• lokalno stanovništvo radi u teškim uvjetima: plantaže se nalaze na velikim nadmorskim visinama, daleko od sela. Radnici često imaju na raspolaganju samo vrlo jednostavnu, ponekad nesigurnu opremu za rad, što za njih predstavlja veliki zdravstveni rizik.
• radnici obično nemaju pravo glasa na vodećim pozicijama i posve su nezastupljeni na višim razinama odlučivanja. Sudbina industrije kakaa i čokolade leži u rukama velikih korporacija i samo su one u stanju napraviti značajnu razliku.

Zaključak: umjesto financijske koristi od uzgoja i proizvodnje kakaovca, svakodnevan rad vodi ljude u strukturno siromaštvo.

Načini poboljšanja

Radnici, osobito žene, moraju imati pristup obrazovanju, kreditima i mora im biti omogućeno sudjelovanje u političkom životu.

• proizvodi moraju biti sljedivi kako bi se poboljšali životni uvjeti seljanki i seljaka.
• moraju se promicati agrošumarski sustavi u kojima su prirodna vegetacija (osobito drveće) i poljoprivreda u skladu. Jedino se tako može zaustaviti uništavanje prirode uzrokovano obrađivanjem površina.
• korištenje pesticida mora se drastično smanjiti.
• moraju se povećati neto primanja radnika i mora se unaprijediti zaštita na radu.
• djeca bi se morala školovati, umjesto da moraju raditi na plantažama.
• nabavne prakse korporacija moraju se promijeniti: pravedna trgovina i organska kvaliteta trebaju biti u prvom planu.

Sirovina pamuk

Pamuk - svatko ga nosi na svojoj koži, njegovo globalno područje uzgoja iznosi 34,8 milijuna hektara i omogućuje zaposlenost oko 25 milijuna ljudi. No njegov uzgoj nipošto nije čist poput njega imidža.

Rizici

Berba pamuka naporna je i dugotrajna. Nerijetko je na sebe preuzimaju djeca i žene. Mnoga djeca zato ne idu u školu ili imaju tek osnovno obrazovanje.

• zarade su niske i nedostatne za osiguranje života.
• velika uporaba pesticida i gnojiva pri uzgoju konvencionalnog pamuka utječe na zdravlje radnika i šteti okolišu.
• zbog uzgoja monokultura pamuka sve je manje obradivih površina pa male poljoprivredne obitelji gube egzistenciju.
• ljudi koji rade u žetvi pamuka, obično ne nose zaštitnu odjeću i rade na poljima dugo vremena te su izloženi vremenskim prilikama.
• za uzgoj pamuka potrebno je puno vode koje drugdje nedostaje.

Zaključak: cijene pamuka preniske su da bi lokalnom stanovništvu omogućile dostojanstven život.

Načini poboljšanja

• plaće radnika moraju rasti, a s njima i cijena pamuka.
• potrebno je proširiti uzgoj organskog pamuka kako bi se rasteretile obradive površine.
• velika uporaba pesticida također se mora smanjiti u konvencionalnom uzgoju.
• dječji rad mora biti zabranjen, a stopa pismenosti mora se povećati.
• radnici moraju biti bolje zaštićeni od zdravstvenih rizika.

Sirovina kava

Kava je sastavni dio naše svakodnevice. Crno zlato prati nas tijekom dana i osigurava trenutke opuštenog uživanja. No, u velikoj većini slučajeva oni koji nam ga ubiru, žive ispod granice egzistencije.

Rizici

• niske cijene kave znače da je prosječni prihod obitelji koje žive od uzgoja kave na ili ispod razine egzistencije u osam od deset zemalja u kojima se uzgaja kava.
• budući da je rad odraslih "preskup", mnoga djeca rade na plantažama i izložena su iskorištavanju i zdravstvenim rizicima. Ne idu u školu.
• uzgajivači kave imaju mali utjecaj na cijene. Prema sadašnjoj praksi plaćanja, poljoprivrednici novac za svoje isporuke dobivaju tek nakon 90, a ponekad tek nakon 160 ili 360 dana.
• monokulture i uporaba pesticida uništavaju okoliš i egzistenciju lokalnog stanovništva.
• područja uzgoja kave sve su više ugrožena klimatskim promjenama i njihovim posljedicama kao što su suše, poplave i oluje.

Zaključak: kava bi morala poskupjeti kako bi ljudi koji je beru mogli živjeti od nje. Druga mogućnost je ispijanje kave od lupine. Možete saznati više o ovoj temi u članku Lupina u prehrani – superhrana iz Europe.

Kava iz biološkog uzgoja – načini poboljšanja

• korištenje pesticida i herbicida mora biti strogo ograničeno.
• agrošumarstvo u područjima uzgoja kave mora se promicati kako bi se održala bioraznolikost.
• moraju se uvesti i zajamčiti socijalni standardi, poput minimalnih plaća, zabrane dječjeg rada i plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Priče iza kakaa, pamuka i kave pokazuju: pravednost u lancu opskrbe je moguća – ali samo ako potrošači, trgovci i proizvođači vuku za isti kraj konopa. U dm‑u ćete pronaći širok izbor proizvoda s certificiranim oznakama. Odabirom tih proizvoda ne podržavate samo ekološki osviještene prakse, nego dajete ljudima diljem svijeta priliku za dostojanstven život.